1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako se donose i kako ukidaju sankcije EU-a?

10. veljače 2021

Pristaše Alekseja Navaljnog traže od EU-a nove sankcije za Rusiju. No protiv koga Unija uvodi sankcije i prema kojim kriterijima? Kako se odvija postupak donošenja odluke? I kako se ukidaju jednom uvedene sankcije?

https://p.dw.com/p/3p8DP
USA Washington National Airport| Coronavirus | Symbolbild Einreiseverbot EU
Foto: picture-alliance/Photoshot

Sankcije su važno i često korišteno sredstvo u vanjskoj politici Europske unije. Trenutno je na snazi više od 40 različitih sankcija protiv država, organizacija kao što je teroristička mreža Al Kaida, poduzeća ili pojedinih osoba. Popis osoba koje su pod sankcijama trenutno ima skoro 500 stranica i može se javno vidjeti na web-stranici Europske unije. Sankcije se uvode zbog ilegalne aneksije tuđeg područja, zbog destabilizacije neke države, protiv terorista, zbog kršenja ljudskih prava ili zbog širenja atomskog oružja. Zbog kršenja ljudskih prava Europska unija u novije vrijeme može uvesti sankcije diljem svijeta, a da to ne bude povezano s određenim državama ili krizama. Europska unija time može uvesti vlastite sankcije ili provoditi sankcije koje su uveli Ujedinjeni narodi.

Donošenje odluke

Vijeće Europske unije, dakle predstavnici 27 zemalja članica, odlučuju o uvođenju sankcija i to jednoglasno. U vijeću EU-a postoji stalni odbor koji priprema odluke o uvođenju novih sankcija, o produženju već postojećih ili o ukidanju sankcija. Formalne odluke donose ministri vanjskih poslova. Sankcije stupaju na snagu čim budu objavljene u Službenom listu Europske unije.

Odabir osoba

Glavna direkcija financija u Europskoj komisiji i Odbor za sankcije vijeća EU-a odabiru osobe, poduzeća ili organizacije kojima će sankcije biti uvedene. Popisi se sastavljaju uz pomoć veleposlanstava članica EU-a u određenim državama, uz pomoć tajnih službi, ali i korištenjem javno dostupnih informacija ili na temelju informacija pogođenih osoba, kao što je nedavno bio slučaj s ruskim kritičarom režima Aleksejem Navaljnim. Europska unija pritom nastoji da sankcije pogode osobe koje su izravno povezane s nekim kršenjem ljudskih prava ili drugim razlozima za uvođenje sankcija. U slučaju Navaljnog su to suradnici ruske tajne službe koji su vjerojatno odgovorni za njegovo trovanje. U Sjevernoj Koreji su to bliski suradnici šefa države i partije Kima Jonga Una. Tim osobama je onda zabranjen ulazak u Europsku uniju. Njihovi bankovni računi i imovina u Europskoj uniji bivaju zamrznuti.

Obujam

Pored pojedinačnih osoba sankcije se uvode i protiv država ili organizacija. Postoji embargo na uvoz oružja protiv Sjeverne Koreje, Irana ili Libije. Postoje sankcije protiv terorističkih organizacija kao što su Al Kaida, takozvana Islamska država ili protiv kriminalnih organizacija iz Kine ili Rusije koje se bave internetskim kriminalom. Popis sankcioniranih osoba koje pripadaju Al Kaidi najduži je popis osoba protiv kojih je EU uveo sankcije. Razne sankcije uvedene su i protiv nekih afričkih država, kao što su Somalija, Mali, Kongo, Zimbabve ili Sudan. Pod nekim sankcijama su i Venezuela, Nikaragva, Iran, Irak, Pakistan i Afganistan. U Europi su pod nekom vrstom sankcija EU-a Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina te Turska.

Europska unija je u vezi s konfliktom u istočnoj Ukrajini pod sankcije stavila čitave grane gospodarstva u Rusiji. Ruskim bankama je primjerice otežan pristup financijskom tržištu EU-a. Od ruske aneksije Krima 2014. zabranjen je izvoz takozvanih „dual use"-proizvoda, dakle proizvoda koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju oružja. U Rusiju ne smiju biti isporučivani ni neki zamjenski dijelovi za energetski sektor.

Okončanje sankcija

Osobe ili poduzeća protiv kojih se uvode sankcije dobiju poštu od Europske unije. Ako nečija adresa nije poznata dovoljno je objavljivanje u Službenom listu Europske unije. Tko je pogođen sankcijama može od Europskog vijeća u Bruxellesu pisanim putem zatražiti ukidanje sankcija. Moguća je i tužba protiv sankcija pred Sudom Europske unije u Luksemburgu, a bilo je i slučajeva da su takve tužbe bile uspješne. Ako razlog uvođenja sankcija više ne postoji ministri vanjskih poslova EU-a mogu jednoglasno ukinuti sankcije.

Koliko su djelotvorne ciljane financijske sankcije Europska komisija mora stalno provjeravati i predlagati prilagođavanje ili pooštrenje. Političko djelovanje sankcija protiv režima kao u Sjevernoj Koreji, Siriji ili Rusiji teško je mjeriti, zbog toga su takve sankcije sporne.

Riegert Bernd Kommentarbild App
Bernd Riegert Korespondent u Bruxellesu s fokusom na ljude, priče i politiku Europske unije.