Kako su mobiteli promijenili zivot ljudi
20. siječnja 2004Oglas
Samo je nekoliko godina trebalo sitnim mobilnim telefonima da se uvuku u nase zivote. Prica o uspjehu mobitela dogodila se tako brzo da smo je jedva uspjeli registrirati. Jos do prije par godina krivo smo gledali korisnike mobitela, a danas je gotovo nezamislivo biti nedostupan preko tih spravica- tome u prilog govori i podatak da se tri cetvrtine njemackog stanovnistva sluzi mobitelom. Mobiteli postaju video-playeri, mjeraci pulsa i navigacijski sustavi. Prema misljenju strucnjaka, zahvaljujuci njima promijenio se i nacin komunikacije medju ljudima.
Gotovo smo se navikli na juznjacki mentalitet, kaze strucnjak za komunikaciju s erfurtskog sveucilista Joachim Höflich. Kad se prave dogovori za susrete, uopce se vise ne spominju mjesto i vrijeme susreta, vec se preko telefonskih poziva i sms-ova dogovaraju detalji. Zadrzati distancu unatoc blizini - na primjer praviti se da ne slusas razgovor neznanca pored kojeg sjedis u autobusu ili vlaku - postalo je jos teze otkako je telefoniranje mobitelima u javnosti postalo opce prihvaceno. To je, tvrdi Höflich, unijelo pomutnju u tradicionalnu njemacku ravnodusnost.
Promijenila se i simbolika mobitela. Prije je ta sprava bila statusni simbol, danas pak ona danas odasilja druge signale - tako kada npr. neka zena u kaficu izvadi svoj mobitel i pocne razgovarati, to znaci: nema smisla navaljivati, ja sam s jednim uhom vec kod nekog drugog. Svaka zemlja ima svoj interpretacijski kôd mobitela. U Italiji oni postaju, upucuje erfurtski strucnjak, sve vise modni detalj. U Finskoj je drukcije - tamo mladi sve vise koriste opet velike, stare uredjaje porucujuci time: "Ja se ne moram kititi s uvijek novim uredjajima!" Promjena kulture komuniciranja je u Njemackoj potaknuta preko oko 60 milijuna ljudi koji, prema podacima Ustanove za reguliranje postanskih i telekomunikacijskih usluga, posjeduju mobitel. Prije deset godina bilo ih je samo milijun i 760 tisuca, dakle oko tri posto danasnjeg broja. Sto se tice starosne strukture te velike "mobitelaske obitelji", prednjace korisnici izmedju 20 i 29 godina - cak 88 % stanovnistva te starosne skupine ima mobitel. S visom starosnom dobi opada broj korisnika mobilnih telefona, iako je i svaki peti sezdesetogodisnjak ponosni vlasnik mobitela.
Prosle godine je, kako je registrirala Svjetska organizacija za telekomunikacije, ITU, prvi put zabiljezeno vise korisnika mobitela nego fiksnog telefona u svijetu. "Mobiteli su postali komunikacijsko sredstvo broj jedan", kaze psihologinja Inka Saldecki-Bleck iz Niederkassela kod Bonna. Posebno su popularne sms-poruke. Nijemci su samo u 2002. godini odaslali vise od 23 i pol milijarde sms-ova. Mnogi su se, tvrdi ova psihologinja, na taj nacin odvazili priopciti stvari koje nikada ne bi bili izgovorili. No, s druge pak strane, brzo i bez razmisljanja napisane kratke poruke cesto mogu dovesti do nesporazuma, upucuje ona.
Mobiteli se koriste i u terapiji pacjenata koji pate od strahova. Inka Saldecki-Bleck objasnjava to cinjenicom da mobitel u torbi mnogima daje hrabrost za izaci vani. No i taj aspekt ima drugu stranu medalje: mnogi su stalno napeti jer nikada ne iskljucuju mobitel i uvijek su dostupni, sto cesto dovodi do srcanih i zelucanih oboljenja.
Popularne spravice bez kojih je zivot postao nezamisliv sve se vise afirmiraju i kao medicinska pomagala: primjerci sa specijalnim funkcijama mogu mjeriti puls i rezultate slati u call-centar u kojem ih onda pregledavaju lijecnici. Izradjuju se i posebni mobiteli za dijabeticare i epilepticare, no vecinom su to ipak jos pilot projekti.
Online magazin "Xonio" vidi buducnost mobilnih telefona prije svega u video telefoniji u kojoj ce se za vrijeme telefoniranja moci istovremeno snimati i slati pokretne slike. "Bilo je vec puno pokusaja telefona sa slikom", kaze glavni urednik "Xonia" Axel Burkert, "ali na fiksnom telefonu je nakon nekog vremena postalo jednostavno dosadno gledati uvijek istu sliku". Mobitel korisnicima omogucuje stalno mijenjanje lokacija telefoniranja a to je onda prava interakcija uz slike, smatra Burkert.
Gotovo smo se navikli na juznjacki mentalitet, kaze strucnjak za komunikaciju s erfurtskog sveucilista Joachim Höflich. Kad se prave dogovori za susrete, uopce se vise ne spominju mjesto i vrijeme susreta, vec se preko telefonskih poziva i sms-ova dogovaraju detalji. Zadrzati distancu unatoc blizini - na primjer praviti se da ne slusas razgovor neznanca pored kojeg sjedis u autobusu ili vlaku - postalo je jos teze otkako je telefoniranje mobitelima u javnosti postalo opce prihvaceno. To je, tvrdi Höflich, unijelo pomutnju u tradicionalnu njemacku ravnodusnost.
Promijenila se i simbolika mobitela. Prije je ta sprava bila statusni simbol, danas pak ona danas odasilja druge signale - tako kada npr. neka zena u kaficu izvadi svoj mobitel i pocne razgovarati, to znaci: nema smisla navaljivati, ja sam s jednim uhom vec kod nekog drugog. Svaka zemlja ima svoj interpretacijski kôd mobitela. U Italiji oni postaju, upucuje erfurtski strucnjak, sve vise modni detalj. U Finskoj je drukcije - tamo mladi sve vise koriste opet velike, stare uredjaje porucujuci time: "Ja se ne moram kititi s uvijek novim uredjajima!" Promjena kulture komuniciranja je u Njemackoj potaknuta preko oko 60 milijuna ljudi koji, prema podacima Ustanove za reguliranje postanskih i telekomunikacijskih usluga, posjeduju mobitel. Prije deset godina bilo ih je samo milijun i 760 tisuca, dakle oko tri posto danasnjeg broja. Sto se tice starosne strukture te velike "mobitelaske obitelji", prednjace korisnici izmedju 20 i 29 godina - cak 88 % stanovnistva te starosne skupine ima mobitel. S visom starosnom dobi opada broj korisnika mobilnih telefona, iako je i svaki peti sezdesetogodisnjak ponosni vlasnik mobitela.
Prosle godine je, kako je registrirala Svjetska organizacija za telekomunikacije, ITU, prvi put zabiljezeno vise korisnika mobitela nego fiksnog telefona u svijetu. "Mobiteli su postali komunikacijsko sredstvo broj jedan", kaze psihologinja Inka Saldecki-Bleck iz Niederkassela kod Bonna. Posebno su popularne sms-poruke. Nijemci su samo u 2002. godini odaslali vise od 23 i pol milijarde sms-ova. Mnogi su se, tvrdi ova psihologinja, na taj nacin odvazili priopciti stvari koje nikada ne bi bili izgovorili. No, s druge pak strane, brzo i bez razmisljanja napisane kratke poruke cesto mogu dovesti do nesporazuma, upucuje ona.
Mobiteli se koriste i u terapiji pacjenata koji pate od strahova. Inka Saldecki-Bleck objasnjava to cinjenicom da mobitel u torbi mnogima daje hrabrost za izaci vani. No i taj aspekt ima drugu stranu medalje: mnogi su stalno napeti jer nikada ne iskljucuju mobitel i uvijek su dostupni, sto cesto dovodi do srcanih i zelucanih oboljenja.
Popularne spravice bez kojih je zivot postao nezamisliv sve se vise afirmiraju i kao medicinska pomagala: primjerci sa specijalnim funkcijama mogu mjeriti puls i rezultate slati u call-centar u kojem ih onda pregledavaju lijecnici. Izradjuju se i posebni mobiteli za dijabeticare i epilepticare, no vecinom su to ipak jos pilot projekti.
Online magazin "Xonio" vidi buducnost mobilnih telefona prije svega u video telefoniji u kojoj ce se za vrijeme telefoniranja moci istovremeno snimati i slati pokretne slike. "Bilo je vec puno pokusaja telefona sa slikom", kaze glavni urednik "Xonia" Axel Burkert, "ali na fiksnom telefonu je nakon nekog vremena postalo jednostavno dosadno gledati uvijek istu sliku". Mobitel korisnicima omogucuje stalno mijenjanje lokacija telefoniranja a to je onda prava interakcija uz slike, smatra Burkert.
Oglas