1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako vam još možemo pomoći?

4. veljače 2021

I u poduzećima i kod ljudi se šire frustracija i srdžba kad je riječ o državnoj potpori zbog korone. U inozemstvu se stječe dojam da u Njemačkoj "novac pada s neba", ali treba se snaći u silnim propisima...

https://p.dw.com/p/3oqya
Symbolbild Geldscheine und Mundschutz Coronavirus
Foto: Imago Images/F. Sorge

Političari govore kako još nikad od kako postoji ova njemačka država nije odobren tako golem iznos novca pomoći tvrtkama i poduzetnicima. Ne samo to: osim što je spremna pomoći država na saveznoj razini, tu je i pomoć pokrajina, a i Europska unija ima svoje programe potpore.

To je točno: njemačka vlada je od početka pandemije odvojila oko 80 milijardi eura za različite oblike pomoći i potpore - ali ljudi se ipak ljute. Nema nikakve sumnje: neki su "propali kroz sito" jer ne odgovaraju nijednom kriteriju pa će dobiti tek mrvice. Vjerojatno ćemo s vremenom saznati i za one koji su se i previše dobro snašli i vješto sišu državu u ovim silnim programima potpore.

U inozemstvu se isto tako širi mit kako u Njemačkoj tek treba nekoga nazvati pa da na račun stigne na tisuće eura zbog korone - oni koji ovdje žive se čak moraju namučiti uvjeriti ih kako to nipošto nije tako. Ponekad se nađe susretljivi državni službenik koji hoće pomoći, ali u nekim slučajevima je postupak dobivanja potpore borba s vjetrenjačama. Evo pregleda osnovnih mjera potpore poduzećima i pojedincima koje su na snazi u ovoj zemlji:

Prijelazna pomoć za manje tvrtke

Osnovni instrument njemačke vlade u savladavanju korona-krize je pomoć kako bi se premostile nedaće. Ona je zamišljena za male i srednje tvrtke koje su zapravo temelj njemačkog gospodarstva. Ta pomoć je u obliku potpore koju se ne treba vraćati. Prije svega se radi o tome da tvrtke mogu i dalje plaćati fiksne troškove kao što su najamnina za poslovni prostor ili račun za struju. Jedino što je potrebno jest dokazati da je tvrtka pretrpjela određeni pad prometa.

Odjeća za Božić
Tko će to kupiti kad dođe ljeto? Sektoru mode pomaže proglašavanje odjeće i obuće "pokvarljivom" robom poput salate ili cvijeća. Jer tako sve bez problema mogu otpisati od poreza.Foto: picture-alliance/dpa/C. Melzer

Od prošlog rujna pa do konca 2020. je bila Prijelazna pomoć II., sad je na snazi jednostavnija, ali i šira Prijelazna pomoć III. koja bi trebala trajati do lipnja. Kome je mjesečni promet najmanje 30% ispod onoga koji je bio istog mjeseca u prošloj godini, ima pravo zatražiti tu pomoć. Ove godine pak je proširen kriterij što znače "fiksni troškovi": tu sad tvrtke mogu otpisati i pokvarljivu ili sezonsku robu - i to je zapravo golema pomoć jer to znači da, na primjer, modni sektor može otpisati robu iz prošle sezone.

Ova pomoć je koncipirana za sve tvrtke do najviše 500 milijuna eura godišnjeg prometa u Njemačkoj. No ona obuhvaća i samostalne poduzetnike, dobrotvorne udruge... Osobito kad je riječ o ljudima koji ovise o honorarima - na primjer umjetnici - postoji i potpora nazvana "novi početak". Jer samostalni djelatnici se osobito glasno žale - i kod njih je najveća šansa da "propadnu" kroz sito. Naime, oni ne mogu mnogo toga otpisivati kao fiksne troškove, primjerice glumac obično nema unajmljeni poslovni prostor, tako da im ostaje tek socijalna pomoć. No to se ipak pročulo i do Berlina tako da postoji mogućnost da im se pomogne jednokratnim iznosom do 5.000 eura.

Žena svira violinu
Ako nisu zaposleni - a najčešće nisu nego žive od "gaža" - kulturnjaci su gadno prošli u ovo doba pandemije. A treba znati svirati i po klavijaturi državnih potpora...Foto: picture-alliance/H.-C. Dittrich

Izvanredna pomoć gospodarstvu

Prošlog studenoga i prosinca, kad je počeo drugi lockdown, je dogovorena i izvanredna pomoć tvrtkama, pogonima, samostalnim djelatnicima i svim gospodarskim subjektima koji su morali zatvoriti svoja vrata. Tu pomoć su mogli dobiti i subjekti koji su pretežito poslovali s onima koji su morali zatvoriti. To je bila tjedna potpora u visini od 75% prometa istog tjedna godinu ranije.

Ali od toga se odbijaju svaka druga pomoć i potpora koje je taj subjekt inače primao - na primjer, jer mu je država pomogla kod pristojbi za njegove zaposlene, tako da tu ima mnogo računanja - i provjera. Možda je zato i ispalo da je država računala s izdatkom od 15 milijardi eura za svaki od ta dva mjeseca, ali je na kraju isplaćen tek djelić tog iznosa.

Nešto za velike dečke: Fond za stabilizaciju gospodarstva

To je fond za velike njemačke tvrtke koje su prije pandemije bile zdrave i konkurentne, osobito u sektorima koji su važni za gospodarski promet Njemačke i za radna mjesta. Tako je i taj fond posve drugih razmjera: njegov volumen je predviđen na 600 milijardi eura, ali već kad se o njemu odlučivalo je rečeno da to ne mora biti krajnji iznos.

Tu nije riječ o milijunima koji bi se uplatili na nečiji račun, nego prije svega o garancijama i jamstvima države kako bi se osigurala solventnost tih tvrtki. Ovim fondom je državi moguće i postati suvlasnikom neke važne tvrtke - to se dogodilo sa zračnim prijevoznikom Lufthansom, ali se tako spašavao i turistički sektor: država je ušla i u FTI Touristik, turoperatora TUI, brodogradilište MV (MV Werften dolazi od naziva pokrajine Mecklenburg-Vorpommern) jer ni nove kruzere nitko ne naručuje...

Avioni Lufthanse zameteni snijegom
Čitav sektor prometa i turizma je doslovce zaleđen - i jedini je spas država. A hoće li ljudi putovati nakon korone? Naravno da hoće!Foto: Boris Roessler/dpa/picture alliance

No već i zbog golemog iznosa ovog fonda naravno da je pitanje tko zaslužuje ovu pomoć. Kriterij da je tvrtka bila zdrava prije pandemije se na primjer odnosi i na automobilsku industriju - ali je li problem bila korona ili što su prekasno krenuli u alternativne pogone vozila? Tu će još sigurno biti škakljivih pitanja, skandala i naslovnica po novinama...

Banka za obnovu

Ova državna institucija (Kreditanstalt für Wiederaufbau, KfW) je i inače zadužena za pomoć gospodarstvu, ali sad je još otvorila i poseban program za kobnu 2020. godinu. U ovom dobu se teško odlučiti na investicije i tu gospodarski subjekti svih veličina mogu zatražiti povoljan kredit sve do predstojećeg ljeta. Iznos kredita je doduše ograničen, ali jamstvo u potpunosti preuzima država. Kad kažemo "svih veličina", to je doista tako: od studenog se tamo mogu javiti i samostalni djelatnici i tvrtke s manje od 10 zaposlenih.

Jamstva tvrtkama

Tvrtke koje su i prije pandemije imale perspektivni gospodarski model mogu od države zatražiti da im jamči za kredit kojim bi razvile svoj posao. Država je tu spremna dati jamstvo do iznosa od 2,5 milijuna eura, ali ako treba i više, mogu se obratiti i pokrajini u kojoj se nalaze odnosno tamošnjim fondovima potpore. Opet: ako je pak riječ o iznosu od preko 20 milijuna i ako pokrajina kaže da je to nužno, tu će isto tako uskočiti i Berlin.

Ulaz u zgradu KfW-a
KfW je i prije bio tu kako bi pomogao gospodarstvu. Sad ima i posebne programe kako bi se poduzetnici ipak odlučili na investicijeFoto: AP

Pomoć porezne uprave

Već smo spomenuli da se može od poreza djelom otpisati sezonska ili pokvarljiva roba koja se ne može prodati. Isto tako su poreznici upućeni i da budu susretljivi kod izračuna predujma za porez koji se plaća prije konačnog obračuna na kraju godine. Ali ako subjekt kaže kako je zbog korone ionako "kratak", te uplate se mogu odgoditi.

Mnogo se buke podiglo i oko privremenog smanjivanja poreza na dodanu vrijednost: ta mjera je trajala od srpnja pa do konca prošle godine, a makar je spuštanje PDV-a s 19 na 16% i sa 7 na 5% za povlaštene proizvode kao što su živežne namirnice u tom razdoblju ostavilo rupu u državnoj blagajni, učinak te mjere je i više nego upitan. No i to je bio dio mjera poticaja konjunkture volumena 130 milijardi eura.

Stečaj i skraćeno radno vrijeme

Makar je termin "skraćeno" radno vrijeme(Kurzarbeit), u pravilu je tu riječ o "nikakvom" radnom vremenu jer na primjer ugostitelj uopće ne treba kuhara ili konobara ako je i gostionica zatvorena. Ipak, država će tada plaćati pristojbe za zaposlenog preko Zavoda za zapošljavanje, a zaposleni će isto tako imati određena primanja - ukratko, poslodavac ne mora dati otkaz.

To je golema pomoć i poduzećima i zaposlenima, ne samo kao mjera nego i financijski: do kraja siječnja ove godine se tako potrošilo oko 23 milijarde eura, a ta pomoć traje i dalje.

Država će svakako pokušati i spriječiti nestanak neke tvrtke čak i ako joj je, usprkos svim potporama, ipak voda došla do grla. Isprva je tek do prošle jeseni trajala "suspenzija" obveze da tvrtke obavezno moraju proglasiti stečaj u slučaju nelikvidnosti i mnogi su se bojali kako će na dan prestanka te mjere doći do prave eksplozije stečajeva. No ta mjera je produžena do konca travnja 2021. - doduše samo pod pretpostavkom da postoji osnova za drugu državnu potporu.

Rasprodaja zbog zatvaranja trgovine
Mnogima je teško, ali država pokušava spriječiti seriju stečajevaFoto: picture-alliance/dpa/M. Reichel

Je li to sve?

Zapravo - nije. Tu je još čitav niz mjera pojedinih gradova, općina, pokrajina, ali i Europske unije. Nipošto nije lako snaći se u svim propisima i čitati sitno pisana upozorenja na koga se nešto ipak ne odnosi, znati kome se treba obratiti i od koga će doći pomoć.

Ali frustracija mnogih nije samo zbog ove zbrke i mnoštva oblika potpore, nego iz posve banalnog razloga: mnogi u gospodarstvu najradije uopće ne bi htjeli nikakvu potporu nego da normalno rade i zarađuju kao što su prije zarađivali.

A kad će to biti - to je teško reći.