Kakve namjere ima Turska s Balkanom?

Samouvjerenost kojom odnedavno zrači Turska, posebno kad nastupa na Balkanu te njen sve veći politički, gospodarski i kulturni utjecaj potaknuo je mnoge da se upitaju koji su ciljevi turske vlade koju je formirala konzervativna Stranka pravde i razvoja (AKP).

Pod vladavinom AKP-a Turska je na Balkanu povela prilično odlučnu politku. Ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu jako se trudio riješiti političku blokadu u BiH, ponudio je posredništvo u pregovorima između Kosova i Srbije te je pokrenuo nekoliko inicijativa koje bi trebale riješiti probleme među nekad zaraćenim zemljama Balkana.

Turski sve veći utjecaj ne ograničava se samo na politku. Zbog svog sve uspješnijeg gospodarstva, Turska je postala magnetom za pripadnike balkanskih naroda. Cvatu trgovina i turizam, turske su sapunice postale najpopularnije TV-serije u većini balkanskih zemalja a turska su sveučilišta, sa svojim brojnim stipendijama, postala dobra prilika mladima.

Optimizam i sumnja

Unatoč sve većem zanimanju balkanskih zemalja za Tursku, mnogi ipak na politiku turske vlade gledaju sa sumnjom jer se pribojavaju takozvane neo-otomanske sheme. Prema stručnjaku za Balkan u Turskoj zakladi za istraživanje gospodarske politike Erhanu Türbedaru trenutačna je rasprava o Balkanu i Turskoj puna mitova i iluzija - i to s obje strane.

"Puno ljudi na zapadnom Balkanu vjeruje da je glavni cilj turske vlade popraviti njene veze s islamskim svijetom. Oni vjeruju da se njena politika temelji prije na ideološkim nego na nacionalnim interesima", kaže Türbedar. On dodaje kako većina ove sumnjičavosti prema Turskoj ima korijene u povijesti no da manjak informacija u balkanskim medijima o razvoju u Turskoj pojačava ove stereotipe.

Nepovjerenje Srbije

I dok se ovaj novi interes Turske za njihovu regiju pozitivno gleda među pretežito muslimanskim stanovništovm Albanije, BiH i Kosova, u Srbiji su sumnjičaviji. Prema podacima američkog istraživačkog instituta Gallupa manje od 15 posto Srba smatra Tursku prijateljskom silom.

Türbedar ističe kako je aktivna turska politika na Balkanu zapravo odraz njenog sve većeg međunarodnog značaja te njenog gospodarskog uspjeha u zadnjih deset godina.

Turska se popela na 16. mjesto najvećih svjetskih gospodarstava i pokušava uspostviti stabilne i mirne odnose sa svojim susjedima kako bi olakšala daljnji razvoj svom gospodarstvu koje je jako orijentirano na izvoz. Uz to, Balkan predstavlja i glavni put kojim turska izvozna roba odlazi u EU, koji je njen glavni trgovinski partner.

Turci na Balkanu i obrnuto

Službene statistike pokazuju da u balkanskim zemljama živi više od milijun turaka i oni tamo predstavljaju most s Turskom. U međuvremenu se procjenjue da ima između 10 i 15 milijuna turskih građana koji vuku balkanske korijene.

I dok Balkan igra važnu ulogu u politici Turske, Türbedar kaže kako je i javno mnijenje koje u toj zemlji vlada o balkanskim narodima isto puno mitova i iluzija.

"Ako slijedite priče samo kroz turske medije, dobijete osjećaj da u svim balkanskim zemljama vladaju ogromne simpatije prema Turskoj. Počinjete vjerovati da je turska diplomacija uspješna na Balkanu i da rješava skoro sve probleme", tvrdi on. "Ali ako odete u te zemlje, vidjet ćete da je stvarnost puno drugačija".

Nije samo turska vlada koja se angažira na Balkanu. I oporba je aktivna. Tako je čelnik vodeće oporbene stranke sekularne i ljevičarske Republikanske narodne stranke (CHP) Kemal Kilicdaroglu početkom svibnja posjetio BiH, praćem izaslanstvom na visokoj razini. On je optužio vladajuću stranku da provodi "neo-otomanizam" te da ima vjerski pristup, istovremeno tvrdeći da njegova stranka u svom pristupu slijedi druga načela i vrijednosti socijaldemokracije.

No ovakvoj kritici uprkos, turski dužnosncii koriste svaku priliku kako bi naglasili da Turska nema nikavih drugih namjera nego na zapadnom Balkanu osigurati mir i stabilnost.