1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaRusija

Kakve posljedice će imati ukrajinski napad u Tatarstanu?

4. travnja 2024

Hoće li ukrajinski napadi dronovima na ciljeve u Tatarstanu dovesti do prekretnice u ratu? Stručnjaci raspravljaju o tome što udari Ukrajine u ruskom zaleđu mogu postići.

https://p.dw.com/p/4ePRB
Zgrada potpuno uništene fasade. Izgleda da se radi o uredskoj, a ne stambenoj zgradi.
Uništena zgrada je oko 1.000 kilometara od rusko-ukrajinske graniceFoto: Ostorozhno Novosti/Handout via REUTERS

Valerij Romanjenko, stručnjak za dronove s Nacionalnog zrakoplovnog sveučilišta u Kijevu, objašnjava da napadi ukrajinskih dronova na industrijske ciljeve u ruskom zaleđu neće presudno utjecati na tok rata. Pri tom on misli na napade ukrajinskih dronova na ciljeve u Tatarstanu, preko tisuću kilometara od ukrajinsko-ruske granice. Romanjenko kaže da je prvo mislio da su rafinerija u Nižnjekamsku i tvornica dronova u Jelabugi napadnuti dronovima. U međuvremenu je uvjeren da su napadi izvršeni lakim zrakoplovom s oznakom A 22. Ti laki zrakoplovi proizvode se u Ukrajini od 1999. Romanjenko smatra de je njihov broj vrlo ograničen.

Vojni stručnjak Wolfang Richter iz Austrijskog instituta za europsku sigurnosnu politiku (Austrian Institute for European and Security Policy) kaže da, neovisno o tomu čime je izvršen napad, ne postoji čarobno oružje. Ali bi po njegovom mišljenju ukrajinski protunapadi dronovima mogli imati posljedice, jer je rusko vodstvo početkom rata obećalo da građani neće puno osjetiti borbe u Ukrajini, pa sada Kremlj mora priznati da to nije tako. „Osim toga, ukrajinski napadi mogli bi prinuditi Ruse da i u pozadinskim područjima bolje postave protuzračnu obranu." Richter dodaje da bi onda Rusija mogla povući tu obranu s granice prema Ukrajini i državama NATO-a.

Hoće li ukrajinski napadi dronovima dovesti do reakcije?

Richter kaže da ti napadi ni u kojem slučaju nisu prekretnica u ratu. Stefan Meister iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) ima slično mišljenje. On kaže da će napadi svakako oslabiti rusku logistiku, ali ne smatra da je Rusija trenutno spremna na kompromise. On procjenjuje da bi spektakularni napadi Ukrajinaca mogli izazvati srdžbu Rusa i dovesti do vojne reakcije, a Rusija i dalje ima veće vojne resurse od Ukrajine, što je presudno za tok rata.

Valerij Romanjenko navodi tvrdnje Moskve da Rusija može proizvesti 6.000 dronova različite veličine. „Ukrajinci, s druge strane, mogu proizvesti nekoliko stotina.“ On procjenjuje da je ruska ratna mašinerija i dalje znatno veća od ukrajinske.

Postrojenja rafinerije, vidi se više zgrada, sve je isprepleteno cijevima, u pozadini dva dimnjaka iz kojih se uzdiže dim
Rafinerija nafte u Tatarstanu prije napadaFoto: Tatarstan Republic President Press Office/TASS/dpa/picture alliance

Više medijski nego ratni uspjeh

Meister kaže da u Ukrajini ne vlada samo manjak streljiva i oružja, već i manjak ljudstva. Boji se da bi ruskim trupama srednjoročno moglo poći za rukom da izvedu proboj na nekim dijelovima fronte. On tvrdi da Kijev nije iskoristio skorije vrijeme kako bi utvrdio obrambene linije. Po njegovom mišljenju, spektakularni napadi Ukrajine na ciljeve u ruskoj unutrašnjosti imaju medijski, psihološki efekt, ali vojno – jedva da će imati učinka.

U svakom slučaju, Ukrajina ima pravo uništavati rusku infrastrukturu, ako time slabi vojnu moć ruskih napadača, poručuje iz Kijeva Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika. On kaže da Ukrajina tu svoju taktiku neće mijenjati.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.