Kampanja reprivatizacije u Ukrajini

Ukrajinska vlada upravo ispunjava jedno od svojih predizbornih obećanja – preispituje privatizacije koje su realizirane u proteklih godinu dana. I to s argumentom kako je bivša vlada mnoga poduzeća prodala u bescijenje, uglavnom političkim prijateljima ili rodbini. Sva ta poduzeća sada će opet doći u vlasništvo države, a potom će biti ponovno prodana.

Ova kampanja reprivatizacije pogodit će i tvornicu titana u Armjansku. Naime, prije godinu i pol njemačka firma Robert Shetler-Jones zajedno s ukrajinskom državom u tom je gradu osnovala joint-venture u čijem je vlasništvu spomenuta tvornica titana Krim-Titan, ali i tvornica Krim-Soda. U obje je tvonice njemačka tvrtka do sada uložila više od 120 milijuna eura. Njezin vlasnik kaže: «Moje se investicije osporavaju – prije svega dva rudnika iz kojih se crpi važna sirovina za Krim-Titan. Lokalne vlasti tuže nas zbog ugovora o najmu kojega smo potpisali s vladom. Među ostalim tvrde da nismo platili dovoljno poreza.»

Nove muke za strane ulagače

A upravo je ugovor o najmu za ta dva rudnika osnovni preduvjet za daljnje profitabilno poslovanje Krim-Titana. Osim toga, upravo ta dva rudnika našla su se na, doduše neslužbenom, popisu poduzeća koja će morati biti reprivatizirana.

Ukrajinska premijerka Julia Timošenko na nedavnoj je konferenciji za novinare investitorima dala naslutiti da ih čekaju i nove muke. Naime, izjavila je kako joint-venture između države i firme Robert Shetler-Jones također mora biti preispitan, a tvornica bi trebala biti integrirana u nacionalni titan-kombinat. Ova ideja, inače, potječe od jednog ruskog industrijalca koji već mjesecima putem novinskih članaka iskazuje svoje namjere da kupi Krim-Titan, a neslužbeno se doznaje i da ima dobre kontakte s premijerkom Timošenko.

Što država još hoće?

Za Jevgenija Dmitrijeva, voditelja tvornice Krim-Titan, to je ravno skandalu: «Ja to uopće ne razumijem. Ako vlada prekine naš ugovor o najmu, država nam odmah mora vratiti više od 30 milijuna dolara za investicije koje smo tamo napravili. A uostalom, tko može garantirati da će novi vlasnik isto toliko investirati. Redovito isplaćujemo plaće i plaćamo poreze. Kroz investicije zadržali smo sve naše kupce u čak 49 zemalja. Što država još želi?»

Ova tvornica ipak će još neko vrijeme nesmetano raditi, no ukrajinska se vlada svojom kampanjom reprivatizacije zapravo pobrinula da u gospodarstvo zemlje unese priličnu dozu nesigurnosti. Naime, gospodarski stručnjaci smatraju kako će upravo zbog toga broj ulaganja u ukrajinsko gospodarstvo značajno opasti.