Kanal Istanbul: Erdoganov sporni projekt
16. svibnja 2021
Turski predsjednik Redžep Tajib Erdogan je poznat po svojoj ljubavi prema gigantskim građevinskim projektima. Nova zračna luka, najveća džamija u Turskoj ili tunel koji prolazi ispod Bospora – sve te mega-projekte je pokrenuo upravo on, i to velikom brzinom.
Ipak njegov sljedeći projekt – Kanal Istanbul – je jedna sasvim drugačija kategorija. Turska vlada planira ni manje ni više nego stvaranja drugog prolaza kroz područje Bospor, jednu vrstu „kopije" tjesnaca koji sad vijuga kroz Istanbul, metropolu koja broji 16 milijuna stanovnika.
Na zapadu grada trebao bi tako nastati novi, 45 kilometara dugi kanal - paralelno s Bosporom, te tako spojiti Crno s Mramornim morem.
Strah od ekološke štete
Ono što su brojni stanovnici Istanbula dugo vremena odbacivali kao megalomanski san, sad sve više poprima konkretne konture. Usprkos tome što se brojni ljudi žale na projekt, prema navodima Ankare uskoro bi trebalo doći do prijelomnog trenutka. Već u ožujku 2020. počela je faza raspisivanja tendera – među investitorima bi trebali biti brojni zainteresirani ulagači sa Srednjeg i Bliskog istoka.
Ipak istanbulski gradonačelnik Ekrem Imamoglu, veći dio stanovništva i znanstvenika kritiziraju ovaj projekt – i to žestoko. Njihov najvažniji argument protiv gradnje kanala je zabrinutost da bi moglo doći do ozbiljne štete za okoliš.
Doduše tursko Ministarstvo za zaštitu okoliša i urbanizam je koncem 2019. napravilo procjenu utjecaja projekta na okoliš i označilo je „pozitivnom". Ipak neovisni stručnjaci prognoziraju zastrašujuće posljedice u slučaju da doista dođe do gradnje.
Rezervoar za pitku vodu
Glavni tajnik istanbulske Komore za urbanizam, Medat Güney, rekao je DW-u da svaki dan pristižu nove žalbe. "Cijela brana Sazlidere, najvažnijeg rezervoara pitke vode na europskoj strani, ustupit će mjesto kanalu (...) Prema izvješću CED-a (studija utjecaja na okoliš, nap. red.) i jezero Terkos također treba biti integrirano u kanal", kaže on.
Voda koja bi se izgubila kroz kanal nadoknadit će se planiranom izgradnjom brane Melen - još jednog mega-projekta koji treba biti izgrađen 200 kilometara istočno od Istanbula. "To će značiti da će troškovi vode naglo porasti", predviđa Güney. To bi s druge strane osjetili i porezni obveznici.
Ekološki sustav na planiranoj ruti kanala ima bogatu floru i faunu s velikim brojem biljnih i vrsta sisavaca. Iskopavanje bi također ugrozilo rijetke i ugrožene vrste od istrebljenja. Ptice koriste područje oko jezera za uzgoj i zimovanje.
Ekolozi također ističu da bi šume na sjeveru grada mogle stradati zbog izgradnje kanala. Prema studiji gradske uprave Istanbula (Canal Istanbul Calistay Rapor), za novi kanal moralo bi se srušiti više od 200.000 stabala - uz to bi bilo uništeno 136 četvornih kilometara poljoprivredne površine i 13 četvornih kilometara površine pašnjaka.
Prostor za 1,2 milijuna stanovnika
Šumarski stručnjak Doganay Tolunay sa Sveučilišta u Istanbulu rekao je za DW da je izvještaj CED-a nedovoljan. On kaže da je istraženo samo neposredno područje na kojem bi se kopao kanal. "Postoje nedostaci u najmanje deset točaka. Učinci na faunu, obalu, zrak i klimu nisu kvantitativno provjereni", rekao je Tolunay.
Projekt također uključuje planiranje novih stambenih jedinica. Prema izvješću CED-a, duž kanala stvorit će se životni prostor za oko 1,2 milijuna ljudi. U tu svrhu građevinskim tvrtkama treba staviti na raspolaganje 83 četvorna kilometra prostora.
Za inženjera zaštite okoliša Güneya ovaj se kanal uglavnom gradi kako bi se osigurala zarada za investitore: "Projekt izgradnje mogao bi generirati dobit od 800 milijardi američkih dolara," procjenjuje on. Međutim, od ovoga će imati koristi samo visokokvalificirani dijelovi stanovništva. "Radnička klasa će biti protjerana s ovog područja. Uz to, životinje će biti protjerane sa svojih staništa".
Gradonačelnik Istanbula želi spriječiti izgradnju
Sljedeća točka prijepora su visoki troškovi gradnje: službeno se govori o protuvrijednosti od 11,5 milijardi eura. No, stručnjaci predviđaju znatno veće troškove za novi kanal. Projekt će se izvoditi "na leđima poreznih obveznika", kritika je gradske uprave Istanbula koja je Erdoganova oporba.
Gradonačelnik Ekrem Imamoglu, čelnik grada Istanbula, socijaldemokrat i član najveće oporbene stranke CHP, opire se umjetnom plovnom putu.
"Borit ćemo se protiv Istanbulskog kanala", rekao je Imamoglu. Projekt prijeti i okolišu i vodnoj politici, kaže on. Gradonačelnik je najavio da će informacije o projektu davati "transparentno svaki dan i svaki trenutak". Pristup je to koji stanovnicima Istanbula može koristiti - ali za njega bi mogao biti koban: budući da je imao tiskane plakate s porukom "Ili kanal ili Istanbul" (kojom se ukazivali na moguće rizike gradnje) vlada u Ankari pokrenula je istragu protiv njega.