Karl Marx na suvremeni način

Kakvo je danas značenje Karla Marxa i zašto ima smisla baviti se njegovom prošlošću? To su pitanja na koja želi odgovoriti novi muzej, a svoje posjetitelje potiče da o njima i sami razmisle. U rodnoj kući Karla Marxa u Trieru ne serviraju se već unaprijed pripremljena mišljenja, ideja je da posjetitelji sami pronađu odgovore. A za to muzej nudi najprije optičke poticaje – posjetitelji se nalaze u prostoriji koja bi ih trebala zbuniti. Arhitekt Matthias Huehnlein pojašnjava zašto:

«Osnovna ideja prilikom projektiranja ove kuće bila je da u nju unesemo onaj uznemirujući faktor kojega je Marx onomad unio u društvo. Drugim riječima, svjesno smo išli protiv ljupke i ugodne forme. Zato smo na podu napravili veliku kvadratnu površinu koja prodire u sve prostorije, nastavlja se uz zidove, sve do stropa i koja stvara imaginarni prostor unutar prostora. To je zapravo kocka koja prolazi kroz čitavu kuću, od prizemlja, preko prve i druge etaže. Tako smo se svjesno distancirali od takozvane ljupke, barokne arhitekture.»

Na jednoj okrugloj ploči prikazuju se Marxovi citati, kao i mišljenja o njemu, pozitivna i negativna. Onaj koga zanima jedna određena tema, na raspolaganju ima elektroničku bazu podataka gdje se može dodatno informirati. Nova, atraktivna i jako osvijetljena postava izložbe funkcionira na principu kontrasta: boje i svjetlost stvaraju napetu atmosferu.

Stupanj znanja i spoznaja kojima se raspolagalo 1982. aktualiziran je, tako da izložba nije više isključivo povijesna, udaljena od današnje realnosti, već uspostavlja veze s aktualnim političkim zbivanjima. Osim u Europi, bilo je, a i danas ima još zemalja koje se pozivaju na Marxa: Kina, Kuba, Čile, Vijetnam, te neke afričke zemlje. Tako se posjetiteljima predstavljaju različite forme marksizma. Voditeljica muzeja, Beatrix Bouvier kaže kako je pritome Marxov pokušaj da ukaže kako ekonomija određuje život još uvijek vrlo aktualan: «Želimo da posjetitelji, kada to vide kažu: «Ne isplati li se možda malo pozabaviti i poviješću? Nije li ovaj čovjek u svoje vrijeme analizirao proces koji nije usporediv s današnjim, ali koji je ljude činio jednako bespomoćnima i zbunjenima kao što ih danas čini proces globalizacije.»

Marxovim će se djelom, te pitanjima koja je postavljao zasigurno pozabaviti mnogi posjetitelji, od kojih i brojni Kinezi. Naime, više od trećine 35 tisuća posjetitelja koliko godišnje posjeti ovaj muzej, dolazi iz Azije, a velik dio su Kinezi. Za njih je taj posjet određena vrsta hodočašća. Elisabeth Neu, koja je u muzeju zadužena za vođene posjete kaže: «Kada dođu u kuću, puni su strahopoštovanja. Prošle sam godine vodila jednog profesora i njegovu ženu koji su djelovali kao da su zaista ispunili svoju najveću želju, bili su gotovo ponizni, prepuni strahopoštovanja, na način na koji to više nitko nije.»

Brojne kineske turiste zanima prije svega Marx privatno, njegov život, obitelj, budući da su ga upoznali samo kroz njegova djela i ideologiju. No, u posljednjih nekoliko godina i oni su postali nešto kritičniji. Elisabeth Neu:

«To se vidi iz reakcija zabilježenih u našoj knjizi gostiju. U nju se upisuju i Kinezi pa nam to kineski studenti ili profesori sa sveučilišta u Trieru prevedu. Tu se vidi njihova kritičnost, često napišu – «to je bilo dobro zamišljeno ali rezultiralo je neslobodom u našoj zemlji». To su reakcije koje prije nekoliko godina nije bilo moguće ni zamisliti.»

Novi sustav «Audio Guide», kojega muzej nudi na četiri jezika – na njemačkom, engleskom, francuskom i kineskom – uključuje i kritičke opaske Kini. Trg Nebeskog mira na kojem je 1989. krvavo ugušen pokušaj demokratizacije, samo je jedan od primjera. Kineske reakcije na ove nove elemente još se uvijek sa zanimanjem očekuju.