Kinesko-ruske igre oko OHR-a u Vijeću sigurnosti UN-a
26. srpnja 2021
Ne smiruju se reakcije na posljednju odluku visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka kojom je nametnuo izmjene Kaznenog zakona dopunama, koje se odnose na zabranu negiranja genocida. Osude stižu i iz političkog vrha Srbije, a iz Republike Srpske (RS) se najavljuje posebna sjednica entitetskog parlamenta, kako bi se zauzeo stav o ovom pitanju. Ide se i do najava o mogućoj samostalnosti RS-a, ako se odluka ne povuče.
Posljednja odluka koju je OHR nametnuo je iz 2014. godine, što je u međuvremenu dalo vjetar u leđa srpskim političarima za vršenje pritiska za ukidanje ureda visokog predstavnika, kako bi se, tvrde, sva pitanja u zemlji, 30 godina nakon rata, počela rješavati unutrašnjim dogovorom političara, a ne nametanjem sa strane.
Rusko - kineski salto mortale
U tom smjeru su prije dva dana otišle Rusija i Kina u Vijeću sigurnosti UN-a, gdje su predložili rezoluciju u kojoj se traži ukidanje OHR-a u narednih godinu dana. Rezolucija je odbijena. Rusija i Kina su glasale za, ostali predstavnici su bili suzdržani. U rezoluciji se navodi da „s obzirom na napredak koji je BiH postigla, ovlaštenja data visokom predstavniku više nisu potrebna". Podržava se i imenovanje njemačkog političara Christian Schmidta za visokog predstavnika, ali do 31. srpnja sljedeće godine, kada se predviđa zatvaranje Ureda visokog predstavnika.
Rezoluciju su podržale samo Rusija i Kina, od čijih su predstavnika ostale članice pozvane „da ne poduzimaju daljnje destruktivne korake".
Nakon što njihov prijedlog nije prošao, predstavnik Rusija Dimitrij Poljanski je rekao: "Žalimo što Vijeće sigurnosti nije usvojilo rezoluciju i što nije ovjerio kandidaturu Christiana Schmidta čime je ugrozio legitimitet njegovog postavljanja".
Uvjeti za zatvaranje Ureda visokog predstavnika sadržani su u 5+2 uvjeta, definiranih prije više od deset godina. S obzirom na stavove ostalih predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a, očito je da postoje različiti pogledi o napretku BiH za ovih 30 godina, kaže novinarka i analitičarka Tanja Topić.
Zašto se uopće pokretala ova priča u ovom trenutku, kada je rezultat bio više nego očekivan?
OHR ostaje
„Mislim da je poruka međunarodne zajednice vrlo jasna: OHR ostaje i dalje u BiH usprkos protivljenju dijela domaćih političara kao i usprkos stavu Rusije koji se mijenjao od izričitog protivljenja ostanku OHR-a, do prihvaćanja novog visokog predstavnika. Istina, uz prijedlog vremenskog ograničenja“, kaže Topić.
O kakvim se pozicijama radi, govori i ruska reakcija na posljednju odluku visokog predstavnika u BiH, o izmjenama Kaznenog zakona BiH. Predstavnica Ministarstva vanjskih poslova Rusije, Marija Saharova u komentaru navodi da je Rusija duboko uznemirena „grubim i apsolutno neprihvatljivim miješanjem odlazećeg visokog predstavnika u BiH u unutarnja pitanja ove suverene zemlje".
Zaharova dalje navodi da Inzkov čin doživljava kao otvoreni napad na suverenitet BiH.
Ruska reakcija nakon Inzkove odluke i priča o rezoluciji, koja je zajedno s Kinom predložena u Vijeću sigurnosti nisu istog intenziteta, smatraju analitičari. Reakcija nakon odluke Inzka, ako se usporede zahtjevi u Vijeću sigurnosti UN-a, trebala bi oslikavati neke konkretnije stavove, osim deklarativne osude, koja u praksi ne znači ništa.
„Očito da Kina i Rusija preuzimaju aktivniju ulogu na međunarodnom polju, čak i u onom dijelu gdje to ranije nije bio slučaj, gdje su se prije držali samo svojih interesa. A sada se drže i interesa svojih saveznika. S tim da se mora istaći da je Rusija imala izraženu i značajnu ulogu kada je u pitanju zaštita srpskih interesa“, kaže politolog Vojislav Savić.
On navodi da s obzirom na suzdržanost a ne izričito protivljenje ostalih članica Vijeća sigurnosti UN-a, ništa više nije isključeno, pa čak ni razmišljanje svih da je vrijeme za ukidanje OHR-a.
5+2 prioritet
To je svakako u suprotnosti sa posljednjom odlukom OHR-a i korištenju bonskih ovlaštenja, kod nametanje odluke u izmjenama Kaznenog zakona. I Sjedinjene Države su bile jasne prilikom glasanja u Vijeću sigurnosti, da su uvjeti za zatvaranja OHR-a poznati od 2008. i da je ispunjavanje 5+2 ciljeva prioritet.
„SAD sa svojim partnerima neće podržati tekst kojem je cilj potkopati Dejtonski mirovni sporazum i napore Savjeta za implementaciju mira. I zato smo suzdržani. Christian Schmidt je izabran i sve zemlje osim Rusije su se složile s ovim izborom. Odluke Upravnog odbora PIC-a ne zahtijevaju jednoglasnu odluku", rekao je Richard Mills, predstavnik SAD-a u Vijeću sigurnosti, prilikom glasanja o rusko-kineskoj rezoluciji.
Sada već famozna 5+2 uvjeta za zatvaranje OHR-a odnose se pored ostalog, na raspodjelu imovine između nižih razina vlasti i države, pitanje vojne imovine, sprovođenje konačne odluke za Brčko, fiskalnu održivost i vladavinu prava.
Tanja Topić kaže, da je u ovakvim uvjetima šteta što je moralo doći do nametanja izmjena Kaznenog zakona BiH, i što nije postojala zrelost kod domaćih političara da sami pokažu nulti stupanj tolerancije prema ratnim zločinima.
Nažalost, bez doprinosa pomirenju
„U tumačenju Inzkovog postupka se mnogo toga politizira i opasno izvrću teze", tvrdi ona i dodaje kako "on nije jedan narod proglasio genocidnim, jer se negiranje genocida odnosi na sve pojedince bez obzira kojem narodu pripadaju".
"Ovaj će čin opet uzdrmati nacionalne osjećaje, podići političku temperaturu, vratiti u arenu scenarije poput referenduma, istina u blažoj varijanti poput peticija, i ponuditi nam reprizu arsenala političkog i retoričkog oružja. Nažalost, neće doprinijeti pomirenju, jer je ono sa sadašnjim političkim retrogradnim akterima, nemoguće“, zaključuje Topić.