Fotografiranje klimatskih promjena
6. studenoga 2020
Tim planinara uspinje se travnatom padinom s pogledom na veličanstvenu Marmoladu. S 3 343 metra, ovo je najviša planina u srcu Dolomita, UNESCO-ve svjetske prirodne baštine u talijanskim Alpama.
Penjači vuku teške ruksake. Međutim, u njima nema planinarske opreme. Teški su fotoaparati velikog formata dizajnirani po uzoru na kamere koje su pioniri fotografije koristili prije više od jednog stoljeća.
Ekipa traži točno mjesto na kojem je fotograf Franz Dantone 1880. godine snimio panoramski ledenjak Marmolada. Tada se drevna ledena masa morala činiti nepromjenjivom kao i bilo koja druga geološka značajka krajolika. Ali danas se Marmolada smatra jednim od prvih poznatih alpskih glečera, koji će vjerojatno nestati u sljedećih 30 godina.
Svjetska turneja po glečerima
Na čelu tima je fotograf i istraživač Fabiano Ventura. U posljednjih deset godina posjetio je najvažnije planinske glečere na zemlji, od Aljaske do Patagonije, od Kavkaza do Himalaje.
Na te poduhvate Venturu ne gone neke sportsko-planinarske ambicije. Njegov je plan s jedne strane velik i ambiciozan, no istovremeno je i deprimantan i zastrašujuć: Ventura stvara arhiv koja će omogućiti usporedbu najstarijih postojećih fotografija ledenjaka s današnjim fotografijama s istog mjesta. Između fotografija leže desetljeća globalnog zagrijavanja. Ekspedicije u Alpe ove i sljedeće godine trebale bi dovršiti projekt.
Prekrasne slike s jakom porukom
Ventura u rukama drži kopiju Dantonove fotografije koju neprestano uspoređuje s okolinom. Provjerava kut i dnevnu svjetlost tako da se sjene reljefnih oblika savršeno - ili gotovo savršeno - slažu. "Ponekad satima provedemo na vrhu čekajući savršeno svjetlo", kaže Ventura. "Ponekad se moramo vratiti kad vrijeme nije dobro."
Čak i neobučeno oko odmah prepoznaje dramatične razlike između 140 godina stare fotografije i današnjeg izgleda: sada su tu žičare, skijaške staze i dalekovodi koji prolaze kroz ovaj nekada netaknuti krajolik.
Ali postoji i mnogo dublji trag ljudskog utjecaja. Tamo gdje je nekad tek tu i tamo poneka stijena izvirivala iz mora blještave bjeline, danas su samo komadići svijetlog leda raspršeni po inače tamnoj površini stijena.
Venturine slike dramatičan su vizualni prikaz stvarnih klimatskih promjena - snažni dokazi o tome kako se brzo zagrijava planeta, dokazi koje svatko može vidjeti.
Umjetnost kao prikupljanje podataka za znanost
Istodobnoo su njegove fotografije vrijedan izvor podataka za znanstvena istraživanja klimatskih promjena kojima se pokušava kvantificirati gubitak leda. "One omogućuju bolju kvantitativnu analizu, znatno preciznije od uobičajenih usporedbi koje se provode negdje drugdje", kaže Christoph Mayer, istraživač glečera s Bavarske akademije znanosti.
Za razliku od satelitskih snimaka, koji uglavnom potječu iz kasnih 1970-ih, Venturin projekt omogućuje usporedbu s formacijama ledenjaka koje sežu du sredine 19. stoljeća. Osim toga, njegove slike visoke razlučivosti pokazuju puno više detalja. "Sve više i više znanstvenika traži moje fotografije kako bi, u kombinaciji s vlastitim znanstvenim podacima, dobili jasan pregled učinka klimatskih promjena", kaže Ventura.
Mayera posebno zanimaju Venturine slike ledenjaka Baltoro u Pakistanu. Nada se da će mu one omogućiti saznanje o tome koliko je leda izgubljeno otkako je Vittorio Sella fotografirao Baltoro 1909. godine.
Sigurnosna kopija podataka o smrti glečera
Venturin angažman je također oblik znanstvenog istraživanja. Samo za Alpe on i njegov tim pregledali su tisuće fotografija iz 70 arhiva širom Europe i odabrali one s najboljim svojstvima kad je u pitanju svjetlost, rezolucija i perspektiva.
Posebno zahtijevno je pronalaženja točnog mjesta s kojeg su snimljene povijesne fotografije ledenjaka. Geodetski podaci i reference važne za mjesto snimanja, pažljivo se bilježe i arhiviraju kako bi se buduće generacije fotografa i istraživača mogle vratiti i dokumentirati daljnje promjene. Jer suočeno s kontinuiranim klimatskim promjenama, Venturino djelo uskoro će biti samo dio povijesti.
Alpe bez leda na kraju stoljeća?
Procjenjuje se da je ukupni volumen alpskih glečera danas tek oko trećine onog od 1850. godine. Većina leda izgubljena je od 1980-ih kada se otapanje ledenjaka u Alpama izuzetno ubrzalo.
Samo u vrućem ljetu 2019. Alpe su izgubile 800 milijuna tona leda u samo dva tjedna, kaže Matthias Huss, glaciolog sa Tehničkog sveučilišta ETH iz Züricha.
Do kraja ovog stoljeća vjerojatno neće biti boljeg mjesta za divljenje veličanstvenom alpskom ledenjaku od galerije s povijesnim fotografijama.