Klub budućih svjetskih velesila?

U lipnju 2009. prvi put su se sastali ministri vanjskih poslova četiriju zemalja na pragu industrijalizacije. Nastala je lako pamtljiva kratica stvorena od početnih slova njihovih imena BRIC. Od tada se predstavnici Brazila, Rusije, Indije i Kine redovito sastaju i naglašavaju svoju snagu i stvari koje ih povezuju. A njih je lako nabrojati, smatra Tobias Geyer iz investicijskog fonda Ökoworld. To su veliki gospodarski rast i njihova veličina.

Oko 40 posto svjetskoga stanovništva živi u zemljama skupine BRIC. One ostvaruju oko četvrtine ukupnoga svjetskoga proizvoda. Njihov gospodarski rast prošle godine iznosio je između četiri i deset posto, pri čemu je najmanji rast imala Rusija, a najveći Kina. Dok Rusija i Brazil jako ovise o izvozu sirovina, Indija i Kina uvoze sirovine. Kina svoj rast ostvaruje uglavnom izvozom industrijske robe, Indija izvozi puno u servisnom sektoru, primjerice IT-sektoru.

Rusiji odgovara rast cijene nafte

Osobito Rusija se razlikuje od ostalih triju članica skupine. Ona ima najveći prihod po glavi stanovnika i brojni promatrači smatraju da njezin gospodarski rast slabi, dok ostale tri članice jačaju svoju moć. Geyer smatra, međutim, da Rusija trenutno jako profitira od stanja na tržištu nafte.

Jer, kad raste cijena nafte puni se ruska državna blagajna. S druge strane, demografski razvitak u Rusiji ide prema dolje. Previše je starijih, a premalo mladih koji mogu nešto stvarati, kaže Markus Jäger iz Njemačke banke. To bi mogao postati problem i u Kini zbog politike jednog djeteta, kaže on. U Brazilu i Indiji, pak, jača srednji sloj koji ne samo proizvodi nego i konzumira i jača unutarnju potražnju.

Različiti interesi članica kluba

U sve četiri zemlje politika se rado miješa u gospodarstvo, osobito u Kini i Rusiji. Jäger procjenjuje da će iz toga nastajati konflikti među članicama skupine. Kao primjer navodi problem relativno jake valute u Brazilu i podcijenjene u Kini.

Takvi konflikti bi se mogli pojačati kad u klub bude primljena Južnoafrička Republika i BRIC postane BRICS. Njezino gospodarstvo raste godišnje za oko tri posto. A i s obzirom na broj stanovnika (50 milijuna) je u usporedbi s drugima patuljak. Ima puno naznaka da članice skupine BRIC nemaju u vidu samo Južnoafričku Republiku nego čitav afrički kontinent – s velikim potrebama za sirovinama koje Kina već djelomice zadovoljava. Upravo zato su Južnoafrikanci sumnjičavi prema članstvu u novoj skupini. Čak je i zamjenik južnoafričkog ministra za gospodarski razvitak Enoch Godongwana izrazio mišljenje da još nije jasno, odgovara li taj angažman „interesima Afrike ili ih potkopava“.

Autorica: Jutta Wasserrab (aj)

Odg. urednik: Z. Arbutina