Količina je odlučujuća

Cijene žitarica u Europskoj uniji rastu. Više nitko ne govori o prekomjernoj potrošnji niti o poljoprivrednim provršinama koje se više ne obrađuju. Europska unija namjerava ponovno pokrenuti proizvodnju. Ministri poljoprivrede po kratkom postupku ukinuli su ograničenja uzgoja biljaka za europske seljake. Prema procjenama povjereniceza poljoprivredu Mariann Fischer Boel “očekuje se 10 milijuna tona dodatne pšenice na tržištu”. Osim toga, Fischer Boel se zalaže za privremeno ukidanje carina na uvoz pšenice.

Nema razloga za uzbuđenje, smatra povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer Boel, unatoč povečanju cijena žitarica i miliječnih proizvoda. Vrlo odlučna danska povjerenica izdala je vrlo kratko i jasno priopćenje, kako se kod porasta cijena radi o normalnim kretanjima na tržištu. Upravo je to - više tržišne ekonomije, i upravo se to tražilo od subvencionirane poljoprivrede u Europskoj uniji, smatra povjerenica Fischer Boel na posljednjem sastanku Vijeća ministara održanim prije desetak dana. No budući su cijene pšenice dostigle rekordnu razinu, a silosi širom zemalja članica Europske unije u kojoj se inače pohranjuje višak proizvodnje, gotovo da su prazni, Europska komisija se odlučila dopustiti slobodnu proizvodnju žitarica na svim raspoloživim površinama. U normalnim okolnostima poljoprivrednici još od 1992. godine ne smiju obrađivati deset posto svojih polja kako bi na taj način spriječili višak proizvoidnje. No sada se takva politika odbacuje, pojašnjava glasnogovornik Europske komisije Michael Mann:

“Očigledno je da više nemamo viška proizvodnje već nedostatak na tržištu. Stoga smo predložili da odustanemo od ukidanja obrade površina za godinu dana. Vjerujemo da će takav korak za iduću godinu povećati proizvodnju žitarica za 10 do 17 milijuna tona”.

Ovakve mjere teško da će naknadno sniziti cijene, smatraju iz Njemačkog udruženja poljoprivrednika. Sami seljaci ne bi htjeli obrađivati toliko površine i time upropastiti ovako primamljivo visoke cijene. Visoke cijene na svjetskom tržištu pšenice imaju svoje uzroke u lošim žetvama u Sjevernoj Aemrici, Australiji i Europi. Vremenske (ne)prilike su glavni razlog za rast cijena, argumentira Europska komisija. Sve veće korištrenje žitarica za proizvodnju goriva prvenstveno dobivenog od kukuruza i šećerne trske igra samo malu ulogu. U Europi samo 1,3% obradivih površina koristi se za bio-gorivo. Povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer Boel odbacuje kritiku upućenu politici Europske unije. Cijene milijeka, na primjer, za potrošače su visoke, jer su mljekare i trgovina iskoristile priliku i dodatno povisile svoje cijene. Nije do količine proizvedenog mlijeka, naglašava Fischer Boel. Ona se zalaže da se kvote za mlijeko kojima je ograničena proizvodnja, ukinu za sedam godina. Slične efekte kao kod mlijeka stručnjaci Europske unije očekuju i kod žitaričnih proizvoda, a cijene će povisiti pekare, pivovare, proizvođači tjestenine i trgovine. No ipak postoji jedna utjeha: krumpir je ove godine zbog izrazito dobrog uroda jeftiniji nego prošle godine.