Policijska uniforma gubi privlačnost?
9. studenoga 2018
O problemima izobrazbe policajaca porazgovarali smo s ljudima iz sustava koji nam kažu da dvostruko već broj upisanih sam po sebi nije problem, ako ga prate potrebe na terenu. No problem vide u promijeni kriterija i, navode, slabijoj fizičkoj spremi, budući da se više ne vrednuje kriterij indeksa tjelesne mase koji u odnos stavlja masu i visinu kandidata. „Nekada smo birali najbolje od najboljih, najviše, najspretnije, najbrže… a danas je to već druga priča“, kaže nam sugovornik zbog kojeg smo i istražili o čemu se radi.
Uz to, selekcijski postupak se više ne provodi centralizirano u Zagrebu, već po policijskim upravama, pa nema ni jedinstvene liste svih kandidata. Zbog toga su se neki kandidati požalili da nisu upisali Akademiju, iako su ostvarili više bodova od kandidata koji je upisan u susjednoj policijskoj upravi. Na natječaj su pozvani hrvatski građani mlađi od 28 godina sa završenom četverogodišnjom srednjom školom koji, uz psihofizičke kapacitete, ne smiju biti članovi niti jedne stranke.
Ministarstvo: Policajaca je dovoljno
Hrvatska u ovom trenutku zapošljava oko 20.000 policajaca, što Ministarstvo unutarnjih poslova smatra dovoljnim za optimalno funkcioniranje službe. Čuvanje šengenske granice dodatni je izazov na kojem radi oko 6.500 policajaca i u svakom trenutku im se može pridružiti oko 2.000 interventnih policajaca.
No zašto je, u odnosu na prošlu godinu, udvostručen broj polaznika Akademije, MUP nam nije objasnio. Kažu tek da su namjeravali upisati 600 polaznika, no na kraju su, ispravljanjem natječaja, primili 750 ljudi. „Do povećanja je došlo s obzirom na potrebe službe", odgovoreno je na pitanje koje smo im poslali.
Sindikat: Policajaca nema dovoljno
S druge strane, Sindikat policije Hrvatske ne misli da je sustav optimalno ugođen. Tamo pak doznajemo da u sustavu nedostaje nekoliko tisuća ljudi, zbog toga što je preko 6.000 policijskih službenika u zadnjih nekoliko godina preustrojeno na vanjsku granicu Europske unije - prema BiH, Republici Srbiji i Republici Crnoj Gori.
„Smatramo da se taj nedostatak ljudi strašno osjeća i da je broj policijskih službenika koji nedostaju krucijalan za održavanje sigurnosti. Što se tiče šengenskih uvjeta, granična policija je dovoljno kapacitirana i Hrvatska može ispuniti sve uvjete za Schengen i to ne želimo osporiti. Međutim, zbog jačanja šengenskih kapaciteta smatramo da je možda donekle devastirano zaleđe te da zbog granice zaleđe možda trpi", stav je Sindikata koji upozorava da državna služba u plavoj uniformi mladima više nije tako privlačna kao nekad.
I sami policajci s kojima smo razgovarali kažu da im je oprema loša ili nedostatna, a plaća destimulirajuća. Za razliku od nekadašnjih milicajaca, više nisu ni „strah i trepet“ građana koji danas na policajce gledaju kao na svoje službenike. „Više pazim da ja sam ne pogriješim u koracima, nego na obiteljskog nasilnika kojeg privodim“, kaže nam jedan od zagrebačkih plavaca.
„Naravno da je plaća destimulirajuća kada je prosjek nešto ispod 4.000 kn. I to nije plaća vježbenika, već policajca koji je završio vježbenički staž. Teško im je. U potpunosti ih razumijemo, za razliku od države koja dovoljno ne vrednuje njihov rad i njihovu žrtvu koju svakodnevno daju za održavanje sigurnosti. Nezadovoljstvo je prisutno, no nadamo se da će se u skorije vrijeme kroz neke stimulirajuće mjere kao što su povećanje plaća i poboljšanje uvjeta rada i to nezadovoljstvo donekle zatomiti", kažu u Sindikatu.
Za sve je kriva teretana
Sindikalisti, kažu i sami, subjektivno procjenjuju da nema jagme za policijskom službom pa možda i u tome treba tražiti razlog promjene nekad strogih upisnih kriterija, primjerice ispuštanja već spomenutog indeksa tjelesne mase.
Iz objašnjenja koje smo dobili iz Ministarstva zaključujemo da su za sve krive teretane. „Dio prijavljenih kandidata bio je stavljen u nepovoljniji položaj jer su intenzivno trenirali i bavili se sportom. Imali su značajno viši indeks tjelesne mase, a na kasnijem zdravstvenom pregledu se ustanovilo da se radi o mišićnoj masi", glasi službeno objašnjenje. Uz to, dio osamnaestogodišnjaka još uvijek raste pa su prema ranijim kriterijima premršavi, no pokazalo se da u idućim godinama značajno povećaju tjelesnu masu.
Ministarstvo također navodi da se od ove godine selekcijski postupak obavlja u policijskim upravama bliže mjestu stanovanja kandidata zato što je to za kandidate dostupnije i jeftinije. Radnijih godina se dobar dio njih, zbog troškova puta ili slabije prometne povezanosti, jednostavno nije pojavljivao na testiranju. Ove godine, doznajemo, tog problema nije bilo, a kandidata koji su pristupili postupku u najbližoj policijskoj upravi bilo je više. I zbog toga se dogodilo da je Đivo iz Dubrovnika upisan, a Ivo iz Slavonije nije, iako je u konačnici Ivo imao bolje rezultate testiranja.
Slavonci teško opstaju u Dubrovniku
No bi li Ivo želio raditi u Dubrovniku? „Nažalost, u prošlosti smo imali situaciju da su primali ljude iz cijele Hrvatske, koje su nakon školovanja slali u županije poput Dubrovačko-neretvanske i zbog toga je veći broj njih dao otkaz. Naravno da je zbog toga bolje da se prime lokalni ljudi koji imaju riješeno stambeno pitanje i koji će puno lakše preživjeti uz mizernu plaću te na taj način osigurati duži rad unutar Ministarstva", misle u Sindikatu pa dodaju: „Bespredmetno je i neučinkovito da Ministarstvo ulaže tisuće kuna u policijske službenike koji će nakon nekoliko mjeseci dati otkaz, a obzirom da se u njihovu edukaciju ulaže kako bi isti radili duže vrijeme - najmanje 10-15 godina unutar sustava - i kako bi vratili ono što je u njih uloženo. Trošak koji je naveden zbog prijevremenog raskida ugovora je doista nemjerljiv u odnosu na ono što Ministarstvo gubi, jer se kroz kvalitetnu regrutaciju i školovanje dobiva trajna vrijednost i ustrojavanje kvalitetnog sustava sigurnosti."
Zbog ovog problema, s kandidatima je, objašnjava Ministarstvo, ove godine obavljen i motivacijski razgovor kako bi se utvrdilo koliko su motivirani za rad u policijskim upravama koje su različite od njihovog mjesta stanovanja. Manjak stručnog nastavnog kadra riješen je unutar samog sustava, objasnili su nam u Ministarstvu koje prema javnosti komunicira poruku da je sve pod kontrolom.
No završe li upisani kandidati obuku i budu li primljeni u službu, čuvat će državu koja ima sve manje građana. Neki od njih će „nositi glavu u torbi" i živjeti u podstanarstvu s 4.000 kuna, sanjajući o uvjetima u kojima će moći zasnovati obitelj. Dakako, ako nakon nekog vremena, poput brojnih kolega, ne uzmu neplaćeni dopust kako bi si potražili posao u nekoj bogatijoj članici Europske unije, najvjerojatnije Njemačkoj, i vrate se u Hrvatsku tek kako bi raskinuli radni odnos o kojem su nekad mnogi mogli samo sanjati.