1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Koliko se doista ljube istok i zapad Njemačke?

Christoph Hasselbach
3. studenoga 2019

30 godina nakon pada Berlinskog zida svode se bilance. Je li stvarno sraslo "ono što zajedno pripada" kako je to prognozirao Willy Brandt? Pa i ne baš. Dvoje psihologa objašnjava zašto.

https://p.dw.com/p/3SOkD
Žena pred ostatkom Berlinskog zida
Foto: DW/H. Rawlinson
Gospodarski se razlike smanjuju, ali emocionalno i politički ne
Gospodarski se razlike smanjuju, ali emocionalno i politički neFoto: picture-alliance/blickwinkel/McPHOTO/C. Ohde

Istok je ekonomski sve jači. To je rezultat redovitog izvještaja njemačke vlade o "stanju njemačkog jedinstva". U tekstu piše između ostalog i ovo: "Srastanje Njemačke i izjednačavanje životnih uvjeta su od ponovnog ujedinjenja vidno napredovali." Međutim, politička i emotivna podijeljenost je očito sve veća. Prema jednoj anketi, 57 posto istočnih Nijemaca se osjećaju kao građani drugog reda, a skoro pola njih je nezadovoljno načinom funkcioniranja demokracije. Procjena posljedica ponovnog ujedinjenja je potpuno različita na istoku i na zapadu zemlje. Istočnonjemački psihoterapeut Hans-Joachim Maaz smatra da ljudi na istoku zemlje zbog iskustava u DDR-u imaju distanciraniji odnos prema državi: "Ljudi na istoku zemlje su uopće više kritični prema kapitalizmu, vlasti, medijima…Otuda prosvjedni pokret protiv politike kojom dominira zapadna Njemačka". Zapadnonjemačka socijalna psihologinja Beate Küpper, pak, vidi stvari iz jedne drugačije perspektive i kaže da s obzirom na dugotrajnu podjelu zemlje Zidom "nije samo po sebi razumljivo da bi istočni i zapadni Nijemci trebali biti slični". Ona smatra da nisu problematične same razlike, već dojam "kolektivno lošijeg tretmana", pa se radi o potrebi ljudi da ih "priznaju, cijene, da sudjeluju i da imaju pravo glasa".

Snaga Alternative za Njemačku na istoku

Podjela zemlje se možda najjasnije vidi kada se pogledaju izborni rezultati desničarske Alternative za Njemačku. Na zapadu zemlje ova stranka osvaja do 10 posto glasova, a na istoku oko 25 posto, kao nedavno u pokrajinama Brandenburg, Saska i Tiringija. Upravo je ova stranka, uvezena sa zapada zemlje, na istoku preuzela prosvjednu ulogu od Ljevice, koja baštini tradiciju Socijalističke partije jedinstva Njemačke (SED) koja je vladala u DDR-u i time kao da je bila predodređena za istočnonjemačku nostalgiju. Alternativa za Njemačku je na plakatima ispisivala: "Dovrši preokret" što je očito pogodilo živac mnogih ljudi. Mac smatra da je velika greška svrstavanje birača ove stranke u krajnji desničarski spektar. "Ako ih psujete i diskriminirate, onda je to najefikasnije sredstvo za jačanje te stranke", kaže on.

AFD na istoku ima jako puno pristaša
AFD na istoku ima jako puno pristašaFoto: picture-alliance/dpa/B. Schakow

Demokracija nikada nije dovršena

Političari sa zapada zemlje ponekad arogantno reagiraju na izborne uspjehe Alternative za Njemačku. Predsjedavajući Zelenih Robert Habeck je u jednom predizbornom spotu početkom godine rekao: "Poduzimamo sve kako bi Tiringija postala otvorena, slobodna, liberalna i demokratska zemlja". Time je izazvao buru negodovanja jer su ljudi to protumačili tako kao da zeleni političar njihovu zemlju smatra nedemokratskom. Socijaldemokrat porijeklom iz te pokrajine Carsten Schneider je napisao na Twitteru: "U kakvom li sam ja zatvoru živio prethodnih godina?." A zastupnik Alternative za Njemačku u Bundestagu Leif-Erik Holm rekao je u jednoj parlamentarnoj raspravi da "istočnim Nijemcima ne treba dopunska nastava iz demokracije". Beate Küpper kaže da ni zapad zemlje nije preko noći 1945. postao demokratičan, kao ni istok poslije 1989. "Stoga bi bilo bolje da je Habeck rekao da se ukupno moramo demokratizirati", smatra ona i dodaje da unatoč tome nije čudo što istok ima štošta za nadoknaditi, jer je imao i manje vremena. Maaz smatra da zapadnim Nijemcima nedostaje uživljavanje u misaoni i emotivni svijet istočnih sunarodnjaka: "I drugi mogu biti u pravu. A vlastito mišljenje isto može biti pogrešno. To bi bila baza demokratskog diskursa".

Novac nije sve

Katrin Göring-Eckardt
Katrin Göring-Eckardt Foto: picture-alliance/dpa/K. Nietfeld

Šefica zastupničkog kluba Zelenih u Bundestagu Katrin Göring-Eckardt zahtijeva ulaganje u infrastrukturu kao odgovor na skretanje udesno: "Ljudi u zapostavljenim krajevima ne vjeruju državi koja ih je izgleda zaboravila." Slično problem vide mnogi političari. Beate Küpper ne vjeruje da problem može biti riješen samo novcem. Prema njoj se time neće prevladati osjećaj diskriminiranosti i iskustvo da je ponovno ujedinjenje zemlje od ljudi zahtijevalo duboke rezove u vlastitom životu. S druge strane, mnogi istočni Nijemci ne žele sebe vidjeti kao "žrtve okolnosti" jer su uzeli vlastitu sudbinu u svoje ruke i prebrodili sve promjene.

Razlike ne smiju biti problem

Chistian Hirte, opunomoćenik Vlade za istok zemlje, stanje ocjenjuje dvojako: "Ekonomsko, socijalno i društveno stanje na istoku zemlje je mnogo bolje nego što smo prije 30 godina mogli zamisliti". Istovremeno Hirte kaže da su ljudi na istoku zemlje "umorni od promjena" i upozorava: "Ne smijemo ih preopteretiti".

Hans-Joachim Maaz savjetuje zapadnim Nijemcima: "Slušajte istočne Nijemce, ne difamirajte ih. Ne bojajte ih u smeđe!". S kritikom se, kaže on, treba suočiti činjenično. "Prosvjedni pokret s istoka“, kao i glasovi za Alternativu za Njemačku bi trebali biti "pomoć da se bolje razumije što bi trebalo mijenjati“. Beate Küpper ima iznenađujuće pozitivan zaključak da razlike nisu tako strašne: "Ne znam bi li one uopće bile problem da nisu prožete vrednovanjem. To je, čini mi se, problem." Ostalo se može shvatiti kao raznolikost kakvu vidimo kada usporedimo Bavarca s Nijemcem s krajnjeg sjevera zemlje. Ona smatra da ima u tome "nešto obogaćujuće i zanimljivo da u Njemačkoj postoje različite regije i da nije svuda isto".