Koliko zarađuje njemački zastupnik?
23. listopada 2009
Djelatnost zastupnika se ne smatra poslom, nego zadaćom koju zastupniku dao narod. Zato zastupnik službeno ne prima plaću, ali obzirom da ispunjavanje zadaća u parlamentu zahtijeva mnogo vremena, on dobiva odštetu za prihode koje bi inače imao. Zanimljivo je da se ti prihodi u Njemačkoj zovu "Diäten" - ali taj pojam niti u svom korijenu nema baš ništa sa savjetima kako smršaviti. Jer dok dijeta kao način mršavljenja ima izvor u starogrčkoj riječi koja označuje život, dijeta kao naknada za zastupnike ima korijen u latinskoj riječi koja označuje dan - dakle to znači nešto kao 'dnevnica'.
Što znači 'primjerena nadoknada'?
Naravno da je i u ovoj zemlji dugo trajala polemika, što bi trebala biti 'primjerena' nadoknada za zadaću zastupnika. Konačno se Bundestag složio da mu smjernica bude plaća suca Vrhovnog suda. Suci trenutno imaju bruto-prihod od 7.668 eura mjesečno. Predsjednik Bundestaga prima dvostruki iznos, potpredsjednici parlamenta 50% više.
Obzirom da djelatnost zastupnika ne zahtijeva samo mnogo vremena, nego uzrokuje i troškove, oni se pokrivaju paušalnom nadoknadom. Time su, na primjer, pokriveni troškovi izdataka za ured u izbornom okrugu kod kuće, kao i drugo mjesto boravišta u Berlinu. Mjesečna paušala trenutno iznosi 3.868 eura. Povrh toga, zastupnici mogu besplatno putovati Njemačkim željeznicama, tražiti povrat novca za avionske karte za letove unutar Njemačke, kao i pravo na besplatno korištenje službenih vozila Bundestaga.
Udarci po džepu za nesudjelovanje
Ali taj paušalni iznos se smanjuje, ako se zastupnik nije upisao na popis prisutnih na dan zasjedanja parlamenta. Taj dan znači 50 eura manje - i to ako je zastupnik pravovremeno javio kako ne može biti prisutan. Ako nije najavio izostanak, onda mu se paušalna nadoknada smanjuje za 100 eura. 50 eura manje će dobiti i ako ne prisustvuje glasovanju ili postupku izbora na kojem se čitaju imena.
Tko odlazi iz Bundestaga - ako nije opet izabran, ili ako ga njegova stranka više nije istakla kao kandidata; dobiva prijelaznu pomoć. Ona je zamišljena kao potpora dok zastupnik ne pronađe nov posao i u tom razdoblju će i dalje primati svoju mjesečnu "dijetu". Ali je pitanje, koliko dugo će takva pomoć trajati: po mjesec dana za svaku godinu provedenu u Bundestagu - ali ne više od 18 mjeseci, bez obzira koliko je dugo bio zastupnikom.
A što je s penzijom?
Povrh svega toga, bivši zastupnici kada navrše dob za mirovinu, dobivaju i takozvanu "staračku odštetu". Ali ako netko napusti Bundestag neposredno prije no što navrši dobnu granicu za mirovinu, dobit će ipak tu odštetu. Koliko prije, to ovisi o tome koliko je dugo sjedio u parlamentu.
Dužina boravka na zastupničkoj klupi utječe i na iznos te "zastupničke mirovine". Za svaku godinu boravka u parlamentu mu slijedi 2,5% njegove izvorne "dijete", mjesečnog prihoda. Na primjer, nakon deset godina u Bundestagu znači 25% prihoda - dakle 1917 eura i to nakon navršene dobne granice za mirovinu. Ipak, i ta "staračka odšteta" ima svoju gornju granicu i ona iznosi 67,5% prihoda aktivnog zastupnika, što odgovara 27 godina zastupničkog staža. Naravno, i u ovom sastavu Bundestaga ima zastupnika koji su dulje u parlamentu: Wolfgang Schäuble je već 37 godina zastupnik. Ali kad dođe do mirovine, on neće od države dobiti niti cent više od dopuštenog najvećeg iznosa.
Autor: Peter Stützle (aš)
Odg. urendica: S. Kobešćak