1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Komšić nije htio primiti Jeremića

Samir Huseinović26. prosinca 2008

Prilikom posjeta srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića Bosni i Hercegovini na vidjelo je još jednom izašlo, koliko su odnosi tih dviju zemalja opterećeni problemima. A izgledi za poboljšanje nisu na vidiku.

https://p.dw.com/p/GNRj
Član predsjedništva BiH Željko KomšićFoto: Cornelia Kästner/DW

Slučaj Ilije Jurišića kojega su srbijanske vlasti uhapsile na beogradskom aerodromu 2007. godine pod optužbom da je sudjelovao u navodnim zločinima protiv vojnika JNA u Tuzli 92. godine, u znatnoj mjeri opterećuje odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije. To potvrđuje i odbijanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da se susretne s ministrom vanjskih poslova Srbije Vukom Jeremićem. Komšić je izjavio da je "Jeremić u BiH trebao doći s Ilijom Jurišićem".

Ni Radmanović se neće susresti s Jeremićem

Vuk Jeremic
Vuk JeremićFoto: AP

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, kaže da Predsjedništvo BiH nije na vrijeme obaviješteno o Jeremićevom posjetu BiH, te da se zato s ministrom vanjskih poslova Srbije neće susresti ni tijekom boravka Jeremića u Banjaluci.

"Prema svim dosadašnjim pokazateljima, srbijanske vlasti neopravdano drže u zatvoru oboljelog Iliju Jurišića uskraćujući mu i pravo na liječničke preglede", kaže predsjednik Fondacije Istina Pravda Pomirenje Sinan Alić. "Sudski proces traje gotovo godinu dana, 25 svjedoka je izvedeno, a nijedan svjedok nije potvrdio navode iz optužnice, niti ima pojma tko je Ilija Jurišić", kaže Sinan Alić dodajući kako je "očigledno Ilija Jurišić kolateralna šteta nesređenih odnosa na relaciji Beograd - Sarajevo".

Odnose još opterećuje ratna prošlost

Da su odnosi između dviju zemalja "nesređeni" potvrđuje i ambasador Srbije u BiH Grujica Spasović koji tvrdi da je "došlo do izvjesnog zastoja i nove doze nepovjerenja zbog slučaja Jurišić, različitih interpretacija presude Međunarodnog suda pravde u Haagu po tužbi BiH protiv Srbije", ali i "neodmjerenih izjava pojedinih zvaničnika o povlačenju paralele između slučaja Kosova i Republike Srpske".

Karte Bosnien und Herzigowina deutsch Quelle: Wikimedia
Dejtonska karta Bosne i Hercegovine

Srbijanski analitičar Zoran Dragišić, međutim, vjeruje da su odnosi između BiH i Srbije u uzlaznoj putanji, iako su još uvijek opterećeni ratnim nasljeđem. "Odnose BiH i Srbije u ovom trenutku opterećuje to što u ovom trenutku suradnja s Haškim sudom nije završena, to što svi ratni zločinci još nisu izašli pred lice pravde i ti procesi nisu završeni, a tu je i sudbina nestalih osoba", ističe Dragišić. Dodaje kako će u budućnosti ti odnosi biti obilježeni i neminovnom promjenom Dejtonskog ustava što može biti "prilika za poboljšanje, ali i pogoršanje odnosa između dviju zemalja".

Problematično i povezivanje RS-a sa Srbijom

Prema nevladinoj organizaciji ACIPS (Asocijacija alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije), odnose između BiH i Srbije narušavaju i specijalne veze Republike Srpske i Srbije. Uspostavljanjem specijalnih odnosa između manjeg bosanskohercegovačkog entiteta i Srbije, "Republika Srpska integrira ključne razvojne funkcije sa Srbijom dok se sve čini da se osnaživanje odnosa unutar BiH zaustavi". ACIPS smatra da se radi o "Institucijskoj integraciji između jednog dijela BiH i druge države, što je direktna povreda suvereniteta BiH".