Komentar: Liberalni islam je privid

Negativne reakcije na otvaranje „liberalne džamije“ u Berlinu nisu iznenađujuće. Ali one nisu dokaz za nesposobnost islama da se reformira, smatra Loay Mudhoon.

To je trebao biti „svjetski događaj u centru Berlina". Ta procjena je opravdana s obzirom na reakcije i medijsko izvještavanje u zemlji i inozemstvu o otvaranju „liberalne džamije“ u evangelističkoj crkvi u berlinskoj četvrti Moabit.

Predstavnici medija iz cijelog svijeta okupili su se kako bi popratili predstavljanje ovog reformskog projekta u obliku integrativne džamije. Predstavila ga je njemačko-turska pravnica i aktivistica za ženska prava Seyran Ates. Ibn Rušd-Goethe džamija bi trebala biti otvorena za sve muslimane: bez obzira na konfesiju i seksualnu orijentaciju.

Osim toga, u ovoj jedinstvenoj bogomolji u Njemačkoj izričito je zabranjena rodna segregacija prilikom obavljanja molitve. To znači da muškarci i žene mogu obavljati molitvu jedno pored drugog. Prvi džumu (molitva koja se obavlja samo petkom) su zajedno predvodili muškarac i žena. I još nešto što je vrlo važno za ovdašnju burnu raspravu o islamu: „imamkinja" ne nosi maramu.

Liberalni islam za nemuslimansku većinu?

Nikoga nisu iznenadile negativne reakcije iz zemalja u kojim uglavnom žive muslimani. Pogotovo ako se uzme u obzir represivna realnost u tim zemljama. To vrijedi za Egipat i Tursku, odakle stižu posebno oštri prosvjedi protiv berlinske džamije. U tim državama su vjerske instance pod političkim okriljem.

Loay Mudhoon

No zanimljivije su reakcije koje dolaze iz Njemačke. One su uglavnom bile pozitivne. Skoro svi mediji su hvalili novi objekt kao mjesto za otvorenost prema svijetu i emancipaciju islama. Kao što se i očekivalo, konzervativni krugovi, akteri koji su kritični prema islamu i interesne skupine, ovakve džamije vide kao alternativu krajnje konzervativnim islamskim udruženjima. Prema njihovom mišljenju samo „takav islam“ odgovara Njemačkoj.

No neovisno o prevelikom oduševljenju u medijima i politici treba imati na umu dva osnovna problema.

Prvo: takozvani „liberalni islam" čine pojedinci i javne osobe bez značajnih organizacijskih struktura. U Njemačkoj danas postoji više građanskih društvenih inicijativa liberalnih muslimana, ali one su još uvijek slabo organizirane i nisu pogodne za priključivanje konzervativnom muslimanskom Mainstreamu.

Politika | 13.05.2017

Drugo: predstavnici liberalnog islama su do sada sadržajno ostali vrlo nejasni. Oni se u stvari definiraju samo preko odbijanja konzervativnog islama, ali to je premalo da bi se postigli veći učinci.

Poštivati pluralizam muslimana

Otvaranje Ibn Rušd-Goethe džamije je hrabar korak vrijedan pažnje. Međutim, takve liberalne džamije su samo u Njemačkoj novi fenomen. Slični projekti odavno postoje u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Heterogeni nositelji liberalnog islama su davno prije otvaranja džamije trebali objasniti na kojim islamskim načelima temelje svoje liberalno shvaćanje vjere. Primjerice, trebali su pokrenuti suštinsku raspravu o ulozi šerijata u sekularnoj pravnoj državi. To bi sigurno bilo od velike pomoći za razlikovanje prihvatljivih i neprihvatljivih aspekta šerijata.

Drugim riječima: kao što se turski Diyanet poziva na „osnovna načela islamskog vjerovanja“, tako su i liberalni muslimani svoja nastojanja trebali temeljiti na točnim islamskim izvorima.

Islam pod kontrolom države nije vjerodostojan

Pa ipak: ni mali odaziv na muslimanske prosvjede za mir i protiv terorizma u Kölnu, niti negativne reakcije na otvaranje berlinske džamije nisu dokaz za nesposobnost reforme islama. Vidna su reformska nastojanja muslimanskih aktivista širom svijeta. Međutim, borba za pravo „tumačenja islama“ se u međuvremenu skoro svuda vodi punom parom.

Političarima bi bilo pametnije da ne ističu bilo koju verziju islama - ni liberalnu niti konzervativnu. Državnim protežiranjem ili kontroliranjem islam postaje nevjerodostojan i neće biti dostojan pluralističke demokracije.

Za dalji razvoj islama u Njemačkoj bi bilo bolje da se poštuje realno postojeći pluralizam muslimana i njihovo različito shvaćanje islama u okviru našeg demokratskog društva te da se i dalje podržava njegova institucionalizacija.


Povezani sadržaji

Politika | 29.09.2018

Crveni tepih za despota

Pratite nas