1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Komentar: Zašto Putin ne čestita Bidenu?

Konstantin Eggert
13. studenoga 2020

Kremlj se nada kako će vlada Bidena otprilike nastaviti politiku Obame - ali je spreman i na gori scenarij. Jer dobro zna kako je i to moguće, piše u svom komentaru Konstantin Eggert.

https://p.dw.com/p/3lCb0
Vladimir Putin
Vladimir PutinFoto: AFP/Getty Images/A. Nikolsky

Vladimir Putin šuti. Ne žuri čestitati Joe Bidenu na pobjedi u predsjedničkim izborima. Njegov glasnogovornik, Dimitrij Peskov objašnjava kako je razlog prebrojavanje glasova koje je tražio predsjednik Donald Trump. Ali naravno, nije u tome stvar.

Putin, koji je opsjednut da nikad ne izgleda kao slabić, pokazuje Bidenu da se on, usprkos sankcijama Zapada i međunarodnoj izolaciji, ne boji suočiti se s novim "vođom slobodnog svijeta". Biden će biti Putinov peti američki predsjednik, počevši s Billom Clintonom. Putin ima pomiješane osjećaje prema bivšem potpredsjedniku. S jedne strane, Biden je bio jedan od onih članova vlade Baracka Obame koji nije krio svoje simpatije prema Dimitriju Medvedovu, Putinovoj zamjeni između 2008. i 2012. i nadao se kako će se on kandidirati i za sljedeći predsjednički mandat. Putin ne zaboravlja - i navodno niti ne oprašta - takve "ispade".

Ali s druge strane, on je otvoreno izražavao prezir prema vladi Obame i Bidena, smatrajući je slabom i nedosljednom. Ona je otezala i protivila se da Kongres usvoji „Magnitskog zakona“ kojem bi se kažnjavali oni koji krše ljudska prava. Dopustila je Bašaru al Asadu korištenje kemijskog oružja protiv civila Sirije i time zaboravila na vlastitu "crvenu liniju" koju je povukla. A onda je bespomoćno gledala kad je Rusija poslala svoje ratno zrakoplovstvo i izvukla sirijskog diktatora iz nevolja. Još važnija je Putinu prvotna suzdržana reakcija Obame na okupaciju Krima i na koncu, njegovo uporno odbijanje vojsku Ukrajine opskrbiti ubojitim oružjem. Tek je Trump promijenio tu politiku.

Obama 3.0?

Autor komentara Konstantin von Eggert
Autor komentara Konstantin von Eggert

Utoliko Putin čeka i promatra, hoće li vlada Biden-Harris postati "Obamina momčad 3.0" ili će slijediti čvršću liniju prema Moskvi. Neće potrajati dugo dok se to neće znati.

Suradnici Bidena će veoma skoro morati stupiti u neposredni razgovor s ruskim vodstvom kako bi se počeli pregovori o novom sporazumu o ograničenju strateškog oružja koji bi bio nasljednik sporazumu START-3 (kojeg su 2011. potpisali Obama i Medvedev). Moskva i Washington sad raspravljaju da bi ga produžili za godinu dana. Ali Trump je želio da se tom atomskom sporazumu priključi i Kina koja ozbiljno povećava svoj nuklearni arsenal. Traži od Putina neka uvjeri svog "strateškog partnera" Xi Jingpinga da također sjedne za pregovarački stol. Hoće li Biden nastaviti taj pritisak? Ili će odustati od toga da tu bude i Kina?

To će odmah pokazati i Kremlju - i čitavom svijetu, hoće li njegova vlada nastaviti tvrdu liniju prema Kini kakvu su vodili američki republikanci? To će biti važni putokaz i za Putina koji se sve više i više na svjetskoj pozornici isprepliće s režimom u Pekingu.

Bjelorusija, plinovod, Navalni

Tu su i tri pitanja gdje će Kremlj znati, kako stoji Bijela kuća s Bidenom kao stanovnikom: Bjelorusija, trovanje Alekseja Navalnija i Europa, osobito Njemačka. Hoće li nova američka vlada povećati pritisak na režim Lukašenka? Iz Putinovog očišta, to će pokazati hoće li novi predsjednik biti spreman pružiti otpor želji Moskve nadzirati prostor nastao nakon Sovjetskog Saveza, uključujući i Ukrajinu.

Hoće li Biden osuditi pokušaj ubojstva ruskog oporbenog političara barem na isti način kao što je to učinila Europska unija? Putin je uvjeren kako je za vrijeme prosvjeda u Moskvi 2011. i 2012. Obamina vlada podržavala prosvjednike u nadi da će ga tako spriječiti vratiti se u Kremlj. Obzirom na opsjednutost Kremlja na prijetnju "promjene režima" pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Država, stav Bidena i njegovih ljudi prema Navalniju je tema od izuzetne važnosti za Putina.

To je i stav vlade američkih demokrata prema projektu plinovoda Sjeverni tok 2. Trumpova vlada, uz podršku Kongresa je stisnula Angelu Merkel neka prekine radove na tom, gotovo završenom plinovodu. Kremlj u tome vidi kao sredstvo ekonomskog pritiska na Ukrajinu gdje će Kijev prestati ubirati značajan dio pristojbi za tranzit ruskog plina. Berlin nije popustio pritisku Trumpa. Ali sam čuo od više europskih političara kako bi Angeli Merkel bilo lakše naći kompromis s Bidenom nego s ovim američkim predsjednikom. Ako bi to bilo tako, to bi bio ozbiljan udarac za Putina. Ali tu je glavno pitanje: hoće li Biden htjeti razgovarati o plinovodu? Ili će pustiti tu stvar?

Putin neće trebati čekati dugo. Sva ta pitanja će biti odgovorena ubrzo nakon prisege američkog predsjednika - pod pretpostavkom da se Bidenova momčad ne uguši u domaćoj politici i u ideološkoj borbi s američkim demokratima. A to bi bilo točno to što bi odgovaralo Vladimiru Putinu.