Kontroverzni pojam „rasa“ u njemačkom Ustavu

Karamba Diaby svakodnevno u Njemačkoj na svojoj koži osjeća rasizam - na društvenim mrežama, ali i u realnom životu. Na internetskoj stranici ovog političara Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) piše: „2013. izabran sam u Bundestag kao prvi crni čovjek koji je rođen u Africi." Krajem siječnja je na njegov ured u izbornom okrugu u Halleu izvršen napad, kako se pretpostavlja, motiviran mržnjom prema strancima. Pucali su mu u prozore, ali na sreću nitko nije ranjen. A onda se pojavio slučaj Gerogea Floyda, Afroamerikanca kojeg je brutalno ugušio bijeli policajac, i odjednom je pokrenuta žustra rasprava o rasizmu. Ali i diskusija o spornom pojmu u njemačkom Ustavu: „rasa".

To jednostavno treba izbrisati, smatra Diaby, porijeklom Senegalac, koji već 35 godina živi u Njemačkoj. Jer znanost kaže da kod ljudi postoji samo jedna rasa, ističe Diaby, odnosno samo „ljudi". U intervjuu za DW on pojašnjava: „Nažalost, mnogima je teško pozabaviti se s ovom temom jer uopće ne mogu shvatiti koliko je to važno za pogođene. Osobno smatram da je važno izbrisati pojam rase iz Ustava Njemačke."

Stranka Zeleni je već početkom ožujka, zbog smrti Georgea Floyda, pokrenula raspravu o članku 3. Ustava Njemačke. Predsjednica stranke Annalena Baerbock je za DW kazala: „Dostojanstvo svakog čovjeka je nepovredivo. To stoji u članku 1. Ustava Njemačke. I to se mora ogledati i u članku 3., u kojem još uvijek stoji pojam rasa. Smatram da je esencijalno to izbaciti iz Ustava."

U članku 3. se radi o jednakosti pred zakonom i zabrani svake vrste diskriminacije: „Nitko ne smije zbog svog spola, porijekla, rase, jezika, domovine, vjere, vjerskih ili političkih pogleda biti zakinut ili dobiti prednost."

„Koncept rase je rezultat rasizma"

Mnogi danas smatraju da je pojam „rasa" zastario, pa čak i da je rasistički, kaže Hendrik Cremer iz neovisnog Njemačkog instituta za ljudska prava. On pojašnjava u razgovoru za DW da taj pojam potječe iz doba prosvjetiteljstva i kolonijalizma te da je u nacionalsocijalističkoj diktaturi rezultirao „monstruoznim zločinima protiv čovječnosti".

Istog su mišljenja i znanstvenici sa Sveučilišta u Jeni. U jednom istraživačkom izvještaju od prošle godine su zaključili da ne postoji biološko obrazloženje za označavanje neke ljudske skupine kao „rase". „Koncept rase je rezultat rasizma, a ne njegov preduvjet", smatraju znanstvenici iz Jene.

Stranački spor oko pojma

U međuvremenu su se i sve njemačke stranke oglasile o pojmu „rasa". Konzervativci su skeptični, a Alternativa za Njemačku (AfD) ne želi njegovo brisanje iz Ustava. Ostale stranke su u načelu za.

„Ustav Njemačke se snažno protivi rasizmu. Ali, to se mora i jezično izraziti", kaže voditelj poslova Zastupničkog kluba liberala (FDP) u Bundestagu Marco Buschmann. Ljevica bi također glasala za brisanje pojma. Voditelj poslova njezinog Zastupničkog kluba Jan Korte je naglasio da je njegova stranka još 2010. podnijela odgovarajući zahtjev. „Samo rasističke teorije pretpostavljaju da postoje različite ljudske rase", kazao je Korte.

U međuvremenu je i savezna ministrica pravosuđa Christine Lambrecht (SPD) za uklanjanje spornog pojma jer smatra da ga je pregazilo vrijeme.

Zamjenik predsjednika Zastupničkog kluba Kršćanske demokratske unije (CDU) Thorsten Frei podržava modernizaciju Ustava na mjestima na kojima nije više u skladu s vremenom i napominje: „Osim toga moramo suzbiti rasizam u našem društvu." No on je skeptičan kod pitanja može li se tom cilju približiti izmjenom članka 3.

A Bremen je korak ispred ostalih i upravo je izbrisao pojam „rasa" iz pokrajinskog Ustava, na z0ahtjev zastupničkih klubova SPD-a, Zelenih i Ljevice.

I neke druge pokrajine su izmijenile svoje ustave: Brandenburg, Meklenburg-Zapadno pomorje, Tiringija i Saska-Anhalt. Tu su još i europske zemlje poput Francuske, Finske ili Švedske koje su se već odavno distancirale od pojma „rasa", napomenuo je Hendrik Cremer iz Njemačkog instituta za ljudska prava.

Komplicirana promjena Ustava

Zeleni žele u saveznom parlamentu predložiti odgovarajući nacrt zakona za izmjenu Ustava. No za ustavne promjene je potrebna dvotrećinska većina, koja nije baš sigurna s obzirom na to da se stranke Unije (CDU/ CSU) kolebaju, a AfD je protiv.

Ali ako se sam pojam „rasa" izbriše iz Ustava, što će stajati na njegovom mjestu?

Hendrik Cremer već duže ima jasnu ideju: „Nitko ne smije biti rasistički diskriminiran", glasila bi formulacija koju bi predložio. On smatra važnim da se zna da se radi o „rasističkoj diskriminaciji".

Karamba Diaby pak predlaže pojam „etnička pripadnost". On je član parlamentarnog Odbora za ljudska i ističe: „Volio bih da možemo organizirati potrebnu većinu." Ali diskusija je tek počela, dodaje.