Korektna suradnja umjesto licemjerne podrške

Razgovarali smo sa Zoranom Milanovićem, predsjednikom Savjeta za vanjsku politiku Hrvatskih socijal-demokrata i upitali ga, da li će pobjeda Prodija značiti neku promjenu u odnosima Hrvatske i Italije: "Italija je velika država, ona nam je bila susjed jučer, danas je i biti će sutra. Ima neke konstante u vanjskoj politici, viđenju svog mjesta u regiji i na Mediteranu i naručito na Jadranu i njenoj ulozi prema manjim državama i to se ne može radikalno promijeniti. Međutim, ova vlada kojoj će na čelu biti gospodin Prodi, prema onom što vidim, nema onu šačicu klijenata kojima je Berlusconi morao udovoljavati u odnosu prema susjedima i u nekim aspektima vanjske politike. A i inače, na nekoj ljudskoj i komunikacijskoj razini, iskustva koje smo imali sa Prodijem pa i Piero Fassinom su bila dobra - i nema razloga da ne budu i u slijedećih pet godina jednako dobra."

I u Hrvatskoj su veoma dobro primjetili kako Silvio Berlusconi u predizbornoj borbi nije baš igrao čistim kartama. Tu nije riječ samo o obećanju o ukidanju poreza na nekretnine - što je ionako prihod komuna, a ne država, sa kojima one plaćaju škole i dječje vrtiće. Riječ je i o promjeni izbornog zakona na način kakav ni u Hrvatskoj ne bi bio zamisliv: "Ovo je mreža u koju se upetljao Berlusconi, a sam ju je bacio u more: mijenjali su izborni zakon u izbornoj godini što smatram inače nedopustivim. To je čak i u Hrvatskoj ustavom zabranjeno da se u godini prije održavanja izbora mijenja zakon. To je kao da u nogometu svaki put mijenjate pravila o ofsajdu. Na kraju je lijevica, koja je pobijedila sa minimalnom većinom, prema tom istom zakonu kojim se Berlusconi htio okoristiti, dobila konfornu većinu u Donjem domu. U Senatu će također imati priliku da dobije podršku iako sa minimalnom većinom."

Naravno, hrvatski socijal-demokrati su svjesni kako i Italija stoji pred izazovom i kako široka koalicija Romana Prodija ne jamči udobnu vladavinu: "To je široka koalicijska vlada, koja će imati svoje poteškoće u provođenju jednog veoma kompleksnog i širokog programa. Ali zbog sastava koalicije i čelnih ljudi te koalicije, očekujemo bolju atmosferu u odnosima između Hrvatske i Italije."

Hrvatski SDP imao je mnogo kontakata sa Romanom Prodijem još dok je bio predsjednik Europske komisije. Predsjednik vanjskopolitičkog Savjeta SDP-a smatra da će se dobra iskustva nastaviti: "Ja mislim da se od njega može očekivati korektnost i partnerstvo. Naravno, na kraju je on talijanski premijer, ne hrvatski. Ali iskustva koje smo imali s njim kao sa predsjednikom Europske komisije su dobra, vrlo vrlo dobra. On je Hrvatsku gurao u onim godinama kada smo otvarali vrata koja su godinama prije toga bila zatvorena i zaključana. On je odigrao važnu dionicu u toj predstavi. Od toga da se Hrvatskoj pošalje upitnik, da se taj upitnik preuzme pa i dolaskom Ive Sanadera na mjesto hrvatskog premijera, i tu je bio konstruktivan. Dakle, pokazao je jednu korektnost prema Hrvatskoj, neovisno tko je bio na vlasti. Ali naravno da stranačka i ideološka bliskost uvijek može više pomoći."

Hoće li biti prepreka što je u Rimu stranka lijevog centra, a u Zagrebu desnog? "Ne mislim da će zbog toga što je u Hrvatskoj vlada desnice, odnosno desnog centra smetati Romanu Prodiju. On ni inače nije nekakav ostrašeni lijevičar nego osoba koja je zbog svog ugleda i političke i globalne težine, izabrana da vodi koaliciju. Dakle da će ta činjenica utjecati na njega i na talijansku vladu."

Gospodina Milanovića smo upitali, misli li da će biti i konkretnih promjena u spornim pitanjima, poput nedavno donesenog zakona za dodjeljivanje talijanskog državljanstva: "To je jedna nepotrebna, antipatična i pomalo anakrona mjera, donesena pred same izbore od strane Berlusconija - opet kao koncesija određenim krugovima u njegovoj širokoj koaliciji. Ne vidim čime to tako ugrožava Hrvatsku. Na stranu i često iznošena tvrdnja da smo mi među zadnjima koji bi ikome smjeli upućivati takve prigovore, obzirom da po tom istom etničkom principu, više od milijun Hrvata izvan Hrvatske ima hrvatsku putovnicu. Jednostavno, to je nepotrebna mjera, koncesija jednom ograničenom broju ljudi. To pravo će u Hrvatskoj iskoristiti točno definirane kategorije sa točno definiranog područja i prema svim procjenama, to se ne može raditi o više od dvadesetak tisuća ljudi."

Neovisno da li će taj zakon ostati na snazi, promjena vlasti u Rimu bi, ponovio je gospodin Milanović, mogla biti dobra vijest za Hrvatsku: "Prodi je napravio dosta za Hrvatsku na čelu Europske Komisije i očekujemo jednu korektnu suradnju. To ćemo cijeniti više od licemjerne podrške koja je često dolazila od Berlusconija."