Korona kao test zrelosti demokracije

Istraživanje koje je upravo predstavio Bertelsmannov tim dovodi u pitanje sliku Njemačke kao duboko podijeljene i posvađane zemlje. Naime, razlike u odnosu prema restrikcijama ili spremnosti da se cijepe su prije svega izraz “šarolikog društva”. Tako to vidi Stephan Vopel koji u sjedištu Zaklade u gradu Gütterloh vodi program "Žive vrijednosti”. A glavna koordinatorica istraživanja Yasemin El- Menuar dodaje: "U vremenu korone moramo paziti da sve velike društvene grupe budu saslušane i da se priznaju njihove vrijednosne predstave”.

To pokazuje reprezentativna anketa koja je provedena u studenom 2020, dakle u vrijeme kada je drugo po redu zatvaranje u Njemačkoj upravo počelo. Od tada se vodi žustra rasprava o restrikcijama i o sporoj vakcinaciji u zemlji. Postotak onih koji se ne žele ni u kom slučaju cijepiti ili koji to radije ne bi, iznosio je tada 34 posto, a nedavna anketa Infratesta pokazuje da je broj opao na 21 posto.

Idealisti, humanisti, materijalisti, konzervativci...

Taj primjer pokazuje koliko su ljudi u krizi kolebljivi i kako se brzo mijenja raspoloženje. Politika na to mora reagirati. Kontroverznu diskusiju o strategiji prevladavanja pandemijske krize Zaklada Berterlsmann vrednuje pozitivno. U istraživanju se kaže da se mnogostruke perspektive čak “nadopunjavaju u njihovom različitom vrednovanju slobode i sigurnosti”.

Kada se radi o konkretnim mjerama kao što je zatvaranje granica i policijski sat između zagovornika i protivnika je nepremostiv jaz. Politika je onda dužna “sagledati poglede različitih društvenih grupa u odnosu na pandemiju i osloviti ih”. Istraživanje je ustanovilo da postoji sedam vrijednosnih miljea: idealisti, humanisti, materijalisti, ljudi koji inzistiraju na vezama, konzervativci, ljudi od akcije i ljudi koji teže samoostvarenju.

"Njegovati demokratsku kulturu i u teškim vremenima”

Yasemin El- Menuar i njen tim inzistiraju na jednom aspektu koji na prvi pogled može izgleda kao banalan: izazov za Njemačku i za druge demokracije je drugačiji nego izazov za autoritarne države kao što je Kina. U Njemačkoj se radi i o tome da se i u krizi sačuva demokratska kultura i da se ne prepusti teren neprijateljima otvorenog društva.

Zato nije problem kontroverzna rasprava koja se vodi, već bi se moralo paziti da ona ne postane destruktivna, u trenutku kada izvjesne društvene grupe osjećaju da ih se ne čuje i da njihove vrijednosti nigdje nisu zastupljene. "Zadatak da se to izbjegne je zahtijevan, ali upravo se o tome radi”.

Sačuvati individualne slobode

Nosiocima političke odgovornosti je potvrđeno da su do sada u biti djelovali ispravno. Da bi se suzbila infekcija morala su biti ograničena neka osnovna prava. "To se može obrazložiti velikom vrijednošću zaštite života i time je ta politika orijentirana prema općem dobru”. Međutim, istraživanje ističe da su upravo individualna prava u odnosu na državu tekovina liberalne demokracije, "koju se ni u kriznim vremenima ne smije lakomisleno stavljati na kocku”.

Prema istraživanju, sukobi mišljenja nisu znaci polarizacije društva. Stvarnost je složenija i granice između različitih društvenih grupa uopće nije lako povući. To pokazuje i analiza protesta protiv pandemijskih mjera. U istraživanju se ukazuje na analizu "Pokreta Lateralnog mišljenja”, koju je uradio sociolog Oliver Nachtwej sa Sveučilišta u Baselu.

Ovaj pokret protivnika antipandemijskih mjera je "izuzetno proturječan i drukčijeg je sastava nego što se na prvi pogled očekuje”. Većina pripadnika pokreta ima akademsko obrazovanje, nešto su stariji i smatraju se srednjim slojem. Veliki dio njih pripada Zelenima ili Ljevici, ali ima i ekstremnih desničara i “Građana Reicha”. Oni su 2020. u Njemačkoj pokazali da mogu pokrenuti mase na demonstracije.

Mnogi od pripadnika pokreta su u istraživanju procijenjeni kao materijalisti. Manje su orijentirani na općevažeća pravila i doživljavaju pandemiju jednostrano kao gušenje njihovih osobnih sloboda. Sklonost ka desničarskom populizmu Alternative za Njemačku (AfD) je prema istraživanju velika, a spremnost na cijepljenje mala. Upravo zbog toga ta grupa "ne bi smjela biti zanemarena”.

Ne radi se samo o smanjenju broja novozaraženih

Dakle, moraju se tražiti točke dodira i presijeka. U to spada opravdana želja većine da uživa u životu. "Ni takve čežnje nisu do sada imale mjesta u našoj javnoj raspravi”. U zaključku istraživanja se kaže kako je izazov za očuvanje zajedništva u društvu to da se različite vrijednosne orijentacije i pogledi na svijet adekvatno uzmu u obzir. Pri tome se ne radi prvenstveno o postizanju sveobuhvatnog konsenzusa već o tome da se "raznolikost vrijednosnih orijentacija učini vidljivom i da se prizna njihova opravdanost”.

Pandemijska kriza je duboka društvena kriza u kojoj nema ni oprobanih ni jednostavnih odgovora. Pred demokracijom su drugačiji izazovi u odnosu na autoritarne države kao što je Kina. U Njemačkoj i Europi se ne radi samo o konzekventnom smanjivanju broja novih infekcija već i o tome "da demokratska kultura manevrira po relativno nepoznatom terenu, na kojem ima i stjenovitih gromada i provalija”. Politika to ne može sama, to je zadatak cijelog društva. Autori istraživanja kažu da je zato "još važnije da sve uključimo i da nitko ne ostane po strani."