1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Korupcija i budućnost Rumunjske u EU

Srećko Matić2. studenoga 2005

Ulazak Rumunjske u Europsku uniju 1. siječnja Bruxelles uvjetuje pojačanom borbom Bukurešta protiv korupcije u toj balkanskoj zemlji. Nakon niza reformi nekada zaostale socijalističke države ta se zemlja danas nalazi pred velikim ispitom svoje političke zrelosti.

https://p.dw.com/p/9ZFO
Rumunjski predsjednik Traian Basescu
Rumunjski predsjednik Traian BasescuFoto: AP

Moderne auto-kuće, veliki trgovački lanci, prodavaonice namještaja, butici visoke mode, bezbrojne nove trgovine ukrašavaju odnedavno i ulice Bukurešta. 14 mjeseci uoči planiranog pristupa Rumunjske Europskoj uniji slobodno se može reći da je Europa već itekako prisutna u metropoli te balkanske zemlje. Rumunjska doživljava klasični gospodarski boom s oko osam posto rasta bruto nacionalnog proizvoda u 2004. godini, eksplozijom investicija u građevinskom sektoru, pojačanim obujmom financijskih transakcija i ulaganjima iz inozemstva. Stručnjaci kažu kako ljudi odjednom imaju pune ruke novca i da trenutno u Europi nema zemlje koja se mijenja takvom brzinom kao Rumunjska. Da promjene ipak nisu dovoljno brze Bruxellesu dokazuje zadnji izvještaj Europske komisije, predstavljen prije nekoliko dana. Njime je doduše 1. siječnja 2007. potvrđen kao termin za ulazak u EU, ali je nedvosmislenim i vrlo kritičkim riječima kazano da se datum pristupanja može i odgoditi za godinu dana, ukoliko Rumunjska ne pokaže napredak u rješavanju najvažnijih problema među kojima je i korupcija. Pune ruke novca, čini se, nisu uvijek razlog za bezbrižnost.

„Ljudi, ne plaćajte mito!“

„Ljudi, ne plaćajte mito!“ – poručivao je svojim sunarodnjacima rumunjski rapper Sapro još puno prije žutog kartona iz Bruxellesa. Da njegovi pozivi na bojkot nisu urodili plodom dokazuje crno na bijelo i ovogodišnji izvještaj organizacije Transparency International o stupnju korupcije u svijetu. Rumunjska na listi 151 istražene zemlje dijeli 80. poziciju s Dominikanskom Republikom i Mongolijom, a ispred nje se nalaze zemlje poput Burkine Faso, Ruande pa čak i Kuba. Razvoj situacije i rast u Rumunjskoj s oprezom i skepsom promatraju uglavnom samo Rumunji koji su živjeli dulje vremena u inozemstvu. Oni ne vide samo blještavilo na ulicama i nisu naivni, kako kaže Mihaela Irimia, profesorica engleskog jezika i književnosti na Sveučilištu u Bukureštu: „Gospodarski, moje je mišljenje, Rumunjska nije spremna za Europsku uniju. Problemi s korupcijom su poznati. Ali upravo zbog toga smatram da bi bila greška, ako Rumunjska ne uđe u Uniju, jer se ne bi smjelo propustiti priliku da se onda na našu zemlja vrši pritisak. Pritisak iz Bruxellesa nam je itekako potreban.“

Prva protukorupcijska vlada

Slično razmišlja i Europska komisija. Daljnja odgoda punopravnog članstva ionako ne bi puno promijenila, smatra jedan diplomat EU-a iz Bukurešta. Zahvaljujući impozantnom rastu Rumunji će do 2007. uspjeti riješiti manje-više sve svoje gospodarske probleme, procjenjuje on. Što se tiče korupcije kao najvažnijeg pitanja, on je mišljenja da bi odgoda ulaska bila potpuno pogrešan signal. Trenutna vlada je prva koja se ozbiljno uhvatila u koštac s podmićivanjem. Traian Basescu je doista prvi rumunjski predsjednik koji otvoreno govori o korupciji u svojoj zemlji. Bivši mornar, a danas konzervativni političar zna što je njegova najvažnija zadaća: „Mi imamo problem s našom vjerodostojnošću, a on se zove korupcija. To je posve jasno. Od formiranja nove vlade početkom ove godine izmijenili smo dosta zakona kako bi oni bili djelotvorniji u borbi protiv korupcije. Polako primjećujemo i prve rezultate. Govorim prije svega o korupciji u velikom stilu. Nedavno je jedan bukureštanski sud u korupcijskom procesu izrekao zatvorske kazne između 20 i 24 godine.“

Biseri korupcije u Rumunjskoj

Korupcija je trenutno najčešće rabljena riječ u Rumunjskoj. Poznati su primjeri bivšeg premijera koji je za sitniš kupio prekrasnu vilu na Crnom moru ili bogatog i u svijetu vrlo poznatog teniskog menadžera čiji je sin uhićen kao trgovac drogom, a onda oslobođen, iako je sud raspolagao s pet jednoznačnih iskaza svjedoka. Keš, tako izgleda, u Rumunjskoj teče sa svih strana i slijeva se u džepove političara, sudaca pa sve do običnih službenika.

„Stvarno“ i „doživljeno“ stanje

Novinarka Ioana Avadani smatra da situacije nije tako dramatična. Kada ljudi razgovaraju o korupciji, stječe se dojam koji ne odgovara stvarnosti i da je cijela diskusija pretjerana. Ona naglašava da korupcija postoji, ali i da postoji jasna razlika između stvarnosti i onoga kako ljudi doživljavaju stanje. Da stare mreže iz doba socijalizma i ne baš slavnih devedesetih godina prošlog stoljeća i danas funkcioniraju kao „podmazane“ pokazuje jedan aktualni primjer: ministrica pravosuđa Rumunjske Monica Macovei prije nekoliko mjeseci je parlamentu predložila tekst novog zakona kojim bi se legalno ubrzao proces izmjene kadra u pravosudnom sektoru. Ona je sjedila u jednom TV studiju u trenutku kada je saznala da je Vrhovni sud njezine zemlje taj zakon proglasio nevažećim. Sa suzama u očima ministrica je u prijenosu uživo pomislila i na ostavku. No, odlučila se ipak na borbu: „Moj je dojam da diskusija oko podmićivanja djeluje i na državne službenika. Neki već sada strahuju.“

Čuvene kuverte su posvuda

Ministrica nema puno vremena za borbu: Europska komisija želi uskoro vidjeti dokaze da se nakon godina brige oko što većeg gospodarskog rasta vlada u Bukureštu ozbiljno bori protiv takvih kriminalnih radnji. Korupcija je sveprisutna tema i Rumunji su se već navikli na to da sami na stol stavljaju kuverte, čak i ako ih nitko nije pitao za to. Na primjer u bolnicama. Iako je vlada zabranila reklamiranje duhanskih proizvoda, cijela zemlja je oblijepljena plakatima na kojima su cigarete. U nekim gospodarskim krugovima se u međuvremenu otvoreno počelo pričati i o tome da bi za Rumunjsku bilo bolje da ne uđe u EU. Svaki napredak te zemlje u pravcu Bruxellesa ti krugovi komentiraju zlovoljno: ulazak u Uniju bi, smatraju oni, mogao štetiti poslovanju.

Taktika mrkve i batine

Taktikom mrkve i batine Europska unija je jednu od nekada najzaostalijih zemalja kontinenta natjerala na modernizaciju. Bez obećanja glavne nagrade, ulaska u Uniji, do tih reformi ne bi došlo. Zadnja velika prepreka se zove korupcija. Ali i oko tog pitanja izgleda da, na veliku žalost nekih krugova, povratka u stara vremena više nema. U suprotnom će Rumunji i dalje slušati pjesme u kojima se rapper Sapro pita: „Ako želiš da ti na vjenčanju svećenik održi propovijed, moraš platiti mito; ako želiš dobiti vozačku dozvolu, moraš platiti mito; ako ti policija želi oduzeti vozačku, a ti ju želiš zadržati, moraš platiti mito; ako želiš dobar posao, moraš platiti mito; mojim pjesmama ja se zato pitam: pa pobogu brate, odakle ti toliko para?“