Kosovo kao uzor Moskvi?

Ruprecht Polenz, predsjednik Vanjskopolitičkog odbora njemačkog Bundestaga taj stav argumentira procjenom da politika aparthejda i nasilje koje su Srbi provodili nad Albancima na Kosovu ne nalaze paralelu u sukobu između Oseta i Gruzijaca.

I europski političari koji zastupaju isti stav kao Nijemac Polenz, ali i ruski predsjednik Dmitrij Medvedjev pozivaju se, međutim, na međunarodno pravo. U međunarodnom pravu pak teritorijalni integritet zauzima vrlo visoko mjesto. Manjina u nekoj zemlji nema automatsko pravo otcjepljenja i osnivanja vlastite države, objašnjava stručnjak za međunarodno pravo sa sveučilišta u Kielu Thomas Giegerich, i to zato što puno država na svijetu ima jednu ili više etničkih manjina unutar svojih granica. "Kada bi postojalo općenito i načelno pravo na otcjepljenje, čitav svjetski poredak bi se poremetio", kaže on.

Iznimke u ekstremnim slučajevima

No, ima i iznimaka, upućuju stručnjaci. Ako se neka etnička manjina u nekoj zemlji proganja ili ako je vlada te zemlje čak možda pokušava iskorijeniti, ona se ima pravo otcijepiti. Ali kako je definirana granica koja mora biti prekršena da bi ta iznimka bila, prema međunarodnom pravu, opravdana? Ruski predsjednik i u slučaju Abhazije i Južne Osetije tvrdi da su Gruzijci pokušali provesti "genocid". Neovisne informacije o tome je teško dobiti, priznaje stručnjak za međunarodno pravo Giegerich. "Ja ne raspolažem informacijama da je ta tvrdnja dovoljno potkrijepljena činjenicama. Zato na nju gledam sa skepsom," dodaje.

Giegerich: Priznanje Kosova u skladu s međunarodnim pravom

S Kosovom je situacija bila drukčija. Međunarodna zajednica je pred očima imala masakr iz Srebrenice koji je srpska vojska izvršila 1995. u kojemu je ubijeno 8.000 Bošnjaka. A ista politika Beograda natjerala je 1998. 200.000 kosovskih Albanaca u bijeg. "Mišljenje Zapada je bilo da bi ti progoni mogli jednoga dana završiti kao u Srebrenici. S tom pozadinom je priznato kosovskim Albancima pravo na otcjepljenje, i to nakon što su višegodišnji pregovori između kosovskih Albanaca i Srba o mirnom rješenju pitanja statusa Kosova propali", objašnjava Giegerich. Činjenicu da su zapadne države nakon toga priznale neovisnost Kosova - među njima i 20 od 27 članica Europske unije - njemački stručnjak za međunarodno pravo zato smatra, međunarodnopravno gledano, opravdanom. I shodno tome ne smatra da Zapad sada mjeri stvari različitim aršinima kada se zalaže za teritorijalni integritet Gruzije.

Rusija bi trebala sada priznati Kosovo

Štoviše, političar njemačkog CDU-a i stručnjak za vanjsku politiku Polenz tvrdi da je Rusija ta koja mjeri različitim aršinima. "Rusija u slučaju Južne Osetije reklamira pravo na otcjepljenje, a u slučaju Čečenije inzistira svim snagama na svoj teritorijalni integritet i to provodi u praksi krajnje brutalno. Ta proturječja će Rusiji još stvoriti puno problema", smatra Plenz.

Kosovo, zaključuje njemački političar, ni u kojem slučaju nije presedan na koji bi se Rusija mogla pozivati. Već zato što još nije ni priznala kosovsku državnost. A ako sada želi spriječiti da mu se predbacuju dvojni kriteriji, onda bi se ruski predsjednik Medvedjev barem trebao zauzeti za priznanje Kosova.