Kosovska trauma na filmskom platnu

"Panorama" ovogodišnjeg međunarodnog filmskog festivala u Berlinu (5.-15.2.), sekcija programa koja – osim novih ostvarenja renomiranih autora – donosi uzbudljive prvijence mladih talenata, otvorena je projekcijom drame "Human Zoo". Scenarij, režija i glavna uloga djelo su 31-godišnje Rie Rasmussen. Rođena u Danskoj, odrasla u Sjedinjenim Američkim Državama, ta svestrana umjetnica (i bivša manekenka) u svom prvom dugometražnom igranom filmu na temelju stvarnih događaja pripovijeda o djevojci mješovita porijekla s Kosova koja nakon trauma rata i poraća u ilegalnoj emigraciji nastoji pronaći pravu ljubav i identitet.

Ispreplitanje prošlosti i sadašnjosti

Adria je po majci Srpkinja, po ocu Albanka. Priču djevojke s Kosova Rasmussen ispreda pomoću dviju niti koje se svo vrijeme isprepliću i nadopunjuju. Prva su događaji iz prošlosti, iz vremena krvavih sukoba jugoslavenske vojske s pripadnicima UÇK (Oslobodilačke vojske Kosova), ali i terora Miloševićevih snaga nad kosovskim civilima. Drugu nit čine zbivanja u sadašnjosti, u gradu Marseilleu, gdje Adria živi kao ilegalna doseljenica u trajnom strahu od izgona. Privlačnost i veza s mladim Amerikancem prisiljavaju je na suočavanje s iskušenim strahotama i preživljenim zločinima rata, ali i organiziranog kriminala u Srbiji prije i poslije napada NATO-a.

Balkanska verzija razbojničkog para

Adria se u Francuskoj prisjeća vremena kada je iz simpatije prema srpskom vojnom dezerteru i novopečenom mafijašu Srđanu, koji joj je pomogao u bijegu s Kosova, pogazila sve granice: etničke, zemljopisne, zakonske. Mladi par se polako pretvara u balkansku verziju razbojničkog dua Bonnie i Clyde. Kao "proizvod imaginarnih granica država koje su izgubile svoj smisao" Adria istodobno traga za duševnom ravnotežom i vlastitim identitetom kao čovjek i žena – u trenucima dok svoj karakter gradi u muškarcima okruženom i nasiljem obilježenom "zoološkom vrtu za ljude". – Psihološka igra koju prezire, ali koju je odlično svladala.

Stvarna zbivanja – polazište za priču

Većina filmskih karaktera počiva na stvarnim licima i sudbinama, na osobama poput djevojke s Balkana koju je scenaristica, redateljica i glavna glumica u personalnoj uniji Rie Rasmussen prije više godina upoznala u SAD-u: "Njezina se obitelj našla na ratnom udaru, dok je još bila dijete. Poginule članove obitelji je morala dovlačiti u kuću u kojoj su se krili tijekom napada. Morala je promatrati kako leševi njezine najbolje prijateljice i pripadnika obitelji doslovno trunu i raspadaju se. Njezina mi je životna priča poslužila kao polazište za film." Strašno je, veli, da u ono doba na Kosovu nigdje nije bilo utočišta za ljude mješovitog porijekla.

Upečatljiv nastup Nikole Đurička

"Ako u sebi imaš albanske krvi, prijetila ti je smrt od strane srpskih paravojnih snaga, a kao Polusrbin ili Polusrpkinja ni među Albancima nisi bio dočekan raširenih ruku. U to sam se uvjerila za vrijeme posjeta Kosovu – i na jednoj i na drugoj strani", napominje Rasmussen u čijem je filmu zapažene uloge ostvarilo više srpskih glumaca: Branislav Lečić, Vojin Ćetković, Ivan Jevtović, Branislav Tomašević... Osobito upečatljiv je Nikola Đuričko koji istančano i dojmljivo tumači ambivalentni lik mafijaša Srđana u kojem će se zacijelo prepoznati protagonisti srpskog podzemlja – a možda i poneki sudionik ratnog pohoda na Kosovo.