Kraj rata na Kavkazu?

"Naređujem trenutačnu obustavu vojnih akcija", rekao je ruski predsjednik Dmitrij Medvedjev obrazloživši tu odluku uvjerenjem da je cilj ostvaren - da su ruske snage kaznile Gruziju i da je sigurnost civila i ruskih vojnika u Južnoj Osetiji ponovno uspostavljena. Medvedjev, međutim, nije propustio upozoriti da će se ruski vojnici, budu li napadnuti, ponovno - kako je rekao - braniti.

Također je izrekao i dva uvjeta za trajno rješenje sukoba koji je eskalirao krajem prošlog tjedna: kao prvo, gruzijski vojnici moraju se povući na prvotne položaje te se djelomično razoružati, a kao drugo, Gruzija se mora obvezati da neće više silom ugrožavati Južnu Osetiju.

Ruski uvjeti za mir

Bio je to mudri potez Kremlja. Prije nego što se NATO uspio baciti na rješavanje krize na Kavkazu, a neposredno uoči posjeta francuskog predsjednika Sarkozyja koji je htio izložiti Medvedjevu plan za primirje EU-a i OESS-a, ruski predsjednik je naredio kraj vojnih operacija. Štoviše, Moskva je otišla i korak dalje: zatražila je ostavku Saakašvilija. "Ne vjerujem da Rusija može voditi pregovore sa Saakašvilijem. On je počinio zločine nad našim stanovništvom ne misleći na posljedice. Bilo bi bolje da ode", poručio je gruzijskom predsjedniku ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Dug put do pregovaračkog stola

I upravo stoga francuskog predsjednika Sarkozyja čeka još težak posao u njegovoj diplomatskoj misiji u Moskvi, a nakon toga i u Tbilisiju. Kako stvari stoje, ne čini se, naime, da će, unatoč obostranoj spremnosti na prekid vatre, sukobljene strane uskoro mirno sjesti za predogovarački stol. "Ne mogu poreći da će se naša politika ozbiljno promijeniti, jer mi više nemamo povjerenja u gruzijski državni vrh", rekao je Lavrov.

Separatistima u Južnoj Osetiji ovakav razvoj događaja dao je pak krila - oni su najavili da će udvostručiti napore da se pripoje Sjevernoj Osetiji u Rusiji. (dd)