1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kreativna scena Latvijske prijestolnice Rige

Angela Müller/Nikolina Tomasović31. prosinca 2013

Riga se smanjuje. Svake godine tisuće mladih ljudi napuštaju grad. Stanovi zjape prazni, kao i trgovine i tvornice. Ali tu nastupaju mladi kreativci i na neobičnim mjestima razvijaju izvanredne projekte.

https://p.dw.com/p/1Ac3u
Riga glavni grad kulture 2014
Riga glavni grad kulture 2014Foto: DW/S.Bartlick

On me je pokupio iz tramvaja. Zabacuje kapu natrag, maše, smije se i vuče me sa sobom preko tramvajske pruge u mrklu tamu. Prolazimo pored visokih zgrada od cigle izbrazdanim puteljcima zaobilazeći velike lokve. Pokoja ulična lampa koja gori baca slabašno žućkasto svijetlo na stare zidove. "Ovdje se čovjek lako može izgubiti", kaže Kaspars Lielgalvis. Na prostranom terenu na izlazu iz centra Rige, nalazi se više od 50 građevina načetih zubom vremena. One stoje već godinama prazne. Jednom davno ovdje je radilo više od 20.000 ljudi. Tu su se pravili komunikacijski uređaji, radio prijemnici i telefonska oprema. Ali nakon raspada Sovjetskog Saveza i za VEF je krenulo nizbrdo, koji je nekoć bio najveći proizvodni pogon u Socijalističkoj Sovjetskoj Republici Latviji. Proizvodnja je dramatično pala, 1999 slijedila je privatizacija i likvidacija koncerna.

Trajno-privremeni boravak

"Uselili smo prije sedam, osam godina", objašnjava Kaspars. "Jer smo tražili mjesto za radionice i studio. I za naše ateljee." Oko 15ak umjetnika se tamo skvotiralo i oni su odmah počeli organizirati dane otvorenih vrata i izložbe. "Nakon dvije godine dobili smo ponudu od jednog od vlasnika. On nas je pitao, da li želimo koristiti neku od njegovih zgrada, kako bi tamo napravili kulturni centar." Dobili smo ugovor na tri godine. Poslije toga vlasnik je želio srušiti zgrade i sagraditi nove, s visoko kvalitetnim stanovima. No financijska kriza 2008 ga je spriječila u tome. "Za nas je to bilo zaista dobro" zadovoljno se smije Kasper. " I sad je vlasnik sretan što smo tu". Budući da aktivnosti različitih umjetnika, koji još uvije rade u jednoj od bivših tvornica, zrače na cijelom području.

Jedna od bivših tvorničkih hala u Rigi koju sada koriste umjetnici
Jedna od bivših tvorničkih hala u Rigi koju sada koriste umjetniciFoto: DW/S. Bartlick

Kaspars otvara ulazna vrata. Obijeljeni zidovi, parkirani bicikli, na stropu luster. I zaposleni mladi ljudi. Neočekivano dolaze i odlaze. "Kakva je bila prezentacija?"Hoćete li odmah probati?"- Kaspar ide naprijed, uz stepenice, dugim polumračnim hodnikom, otvara vrata ateljea, prostora za probu jednog benda, kucajući kod jedne mlade Amerikanke koji ovdje živei nekoliko tjedana. Otvara druga vrata, i kaže, kako tu živi on. U privremenom prostoru s namještajem s buvljaka i s jednom pećicom s koje se proteže metrima duga cijev do visokog krova.

Početak

Kaspars Lielgalvis ima 40 godina. Počeo je s tekstilnom umjetnošću, bavio se grafičkim dizajnom, performansima i fotografijom. On je kako kaže bio jedan od sretnika, koji može živjeti od onoga što zaista voli raditi. Ali Kaspar je prije svega skroman čovjek. Većina umjetnika u Latviji, priča on, imaju usputne poslove kako bi preživjeli. Tržište umjetnina u zemlji je jako malo, scena u Rigi je izolirana i loše organizirana. Ovdje zasigurno ima stotine umjetnika, ali je malo galerija i nema sajma umjetnina. Zbog toga je centar u zgradi tvornice tako bitan. To je početak, sastajalište i mjesto razmjene, i trebalo bi jednom postati platforma za interdisciplinarne umjetničke projekte.

Dio umjetničke instalacije
Dio umjetničke instalacijeFoto: DW/S. Bartlick

Kaspars priča o Berlinu. Prije dobrih deset godina tamo je bilo puno praznog mjesta, a zatim su došli kreativci iz cijelog svijeta. I sada grad vibrira. To bi se moglo dogoditi i u Rigi, koja se s vremenom smanjuje. 20. tisuća ljudi godišnje odlazi, kaže Kaspars. Prije svega u zapadnu Europu. Do 2008 je bilo tako, od financijske krize, zbog koje su se krediti rasprsnuli kao baloni od sapunice, mnogi ljudi su od danas na sutra ostali bez posla. I zbog toga ne stoje samo tvornice prazne nego i stanovi i trgovine. Pokret "Slobodna Riga 2014" organizirala je prije nekoliko mjeseci akciju "zauzmi me" da bi otvorili prazna mjesta i kreativcima upravo u godini kad je Riga glavni grad kulture, dali mogućnost da koriste neiskorištene prostore. Svatko u Rigi može dobiti naljepnicu "zauzeto", te s njima markirati zgrade koje stoje prazne, i na internetu je na karti grada označiti,registrirati. To je u mjesec i pol dana učinjeno preko 300 puta.

Kuća za stotine ljudi

"Nadamo se, da će vlada nekako reagirati", kaže Eva Kanepe, osnivačica i jedna od menadžerica centru najbližeg Kanepes centra za kulturu. Samo pojedinci mogu privući pozornost na prazna mjesta. Ona govori iz iskustva. Zajedno s jednim umjetnikom i jednim ekonomistom ona je pokazala što je moguće. Njih troje su prije dvije godine iznajmili jednu staru vilu, uz nemoguće uvjete: Unutar deset godina moraju renovirati kuću. Sada, kada je glavno učinjeno, zgrada zrači svojim posebnim šarmom. Pritom ništa u lijepom prostoru bivše muzičke škole nije novo. Sve je original od tamo, donacije ili pokloni.

Probe u prostoru bivšeg VEF postrojenja
Probe u prostoru bivšeg VEF postrojenjaFoto: DW/S. Bartlick

2014 kada Riga bude kulturni glavni grad Europe u Kanepes kulturnom centru za ta četiri tjedna kuhati će kuhari iz različitih europskih zemalja . U kući će se pri tom organizirati kulturni program po mjeri svakoga, iz Portugala, Italije ili od bilo gdje drugdje. Imali su utisak, kaže Eva, da u Rigi nema puno dobrih mjesta, na kojima čovjek može provesti slobodno vrijeme. Muzička škola koja je stajala prazna, bila je šansa da ljudi kao što je ona započnu nešto novo - ljudi koji nisu uskoga mišljenja, nego koji su kreativni i alternativni.

U prizemlju, oko bara, se čitalo, pričalo, smijalo, jelo i strastveno plesalo. Stepenice pored kina vode do jedne sobe za izložbu. Tu vise uvjerljive crno bijele fotografije, mladi čovjek gubi se za klavirom. "To što smo mi učinili", kaže Eva Kanape, "i nije puno. To je samo jedna kuća. Jedna od stotine". Ali ova jedna kuća je promijenila atmosferu cijele četvrti. I dala joj nešto neopterećeno i lako.