Kroz javne (ne)nabave kradu milijarde maraka

Stotinu maraka ili eura postalo je normalna “obveza” pri posjetu, recimo, nekoj zdravstvenoj ustanovi u BiH mada i tu ima izuzetaka. Jer ukoliko se radi o većem problemu, veća je i tarifa. I to se događa svakodnevno u čemu sudjeluje ogromna većina građana, što je javna tajna. Međutim u cijeloj ovoj priči, najsnažnija korupcija je u sustavu javne nabave, gdje se godišnje “obrne” doslovno milijarda maraka. I to je samo ono što se zna, kažu u Udruženju za borbu protiv korupcije u javnim nabavkama, “Tender”.

Rajko Kecman, predsjednik Upravnog odbora toga udruženja kaže da je BiH jedna od najkorumpiranijih zemalja u svijetu, s obzirom na transparentnost postupaka: “Korupcija u BiH dostiže do jednu milijardu maraka na godišnjem nivou, od ukupno četiri milijarde koliko se godišnje utroši sredstava u javnim nabavkama roba i usluga na nivou BiH.”

Aneksi ugovora, oznake tajnosti, direktan izbor…

To znači da se veliki dio poslova u BiH sklapa po principu “oči u oči” bez javnog natječaja. Ukoliko i postoji javni natječaj, on je, tvrde u “Tenderu” u većini slučajeva namješten, da bi se naknadno aneksima ugovora povećavala cijena projekta. Najbolji primjer za to su pojedini ugovori koji su sklapani za izgradnju dionice autoceste Banjaluka - Gradiška za koje je tadašnji glavni revizor Boško Čeko utvrdio da se radi o višestrukom povećanju cijene autoceste: “Mi smo tu utvrdili brojne anomalije. Za tu dionicu, Banjaluka - Klašnice, cijena je 22 milijuna maraka po kilometru ili negdje oko 129 milijuna je koštala cijela ta cesta.”

Mnogi se slažu da su javne nabave najunosniji posao u BiH, koji vješto koristi vrh političke piramide u BiH. Postojeći Zakon o javnim nabavama je loš, nedorečen jer otvara mogućnost za korupciju. Siniša Vukelić, urednik portala Capital, kaže da je najunosniji posao u građevinarstvu u izgradnji cesta. “Postoji nekoliko mehanizama kako da se izbjegava Zakon o javnim nabavama. Država se skriva iza članka koji nosi oznaku tajnosti i direktno bira izvođača, kao što je to rađeno u slučaju obnove palače predsjednika RS-a, za koju je utrošeno oko 11 milijuna maraka.”

Unosan posao je i nabava automobila, gdje se kao uvjet daje brzina isporuke, što može ispuniti samo onaj s kim je ranije dogovoren takav posao. “Oni su zaista usavršili sve mehanizme kojima izvlače nekažnjeno novac građana BiH. Primjer ne postoji jer nitko za to nije kažnjen”, kaže Vukelić.

Agencija potiče korupciju?

Agencija za javne nabave pratila je 577 postupaka javne nabave u 2012. godini. Na naš upit, je li i koliko u posljednje dvije godine bilo netransparentnih procedura, rekli su da postoji razlika između “nabave male vrijednost i onih koje prelaze iznos malih vrijednosti” te nas uputili na web-stranicu agencije. Rajko Kecman upozorava da je problem upravo nerad Agencije za javne nabave. Pored toga, kaže Kecman, ured za žalbe, drugostupanjski organ, kaznio je samo 14 ugovornih organa novčanim kaznama od 500 do 1.000 KM: “Kada se sve to zbroji vidimo da je takav odnos agencije i ureda upravo ohrabrivao i poticao korupcionaše u ugovornim organima i ponuđačima da pljačkaju javna sredstva.”

BiH se nalazi među zemljama s opasnom stopom korupcije, koja utječe na sve segmente života njezinih građana. Podaci pokazuju da BiH stagnira u borbi protiv korupcije, te da nikakvi ozbiljni napori vlasti nisu učinjeni koji bi mogli utjecati na percepciju korupcije. U RS-u se ne bi složili s ovom konstatacijom jer su prije par dana usvojili strategiju borbe protiv korupcije do 2017. godine, iako ni rezultati prethodne strategije još nisu vidljivi. Ivana Korajlić iz Transparency International-a BiH strahuje da je strategija samo mrtvo slovo na papiru: “Mislim da strategija sadrži mnogo toga, a da ne definira konkretno kroz akcijski plan, detaljno, koje će to biti aktivnosti koje će doprinijeti borbi protiv korupcije u RS-u.”

Milijuni za pojedince

Strategija borbe protiv korupcije u RS-u je samo deklarativni dokument, smatra i Dragan Čavić, vođa Narodnog demokratskog pokreta: “Za suštinsku borbu protiv korupcije potrebna je volja. A ta volja znači volja da se nekoga stavi iza brave, zato što je zloupotrijebio javna sredstva i stekao imetak on ili netko kome je on namjestio posao.”

A primjera je dosta, kaže Čavić: “Odgovorite mi, kako je moguće da firma 'Fruit eko' dobije tri milijuna kredita iz IRB-a, da danas podnese zahtjev, a sutra dobije pare. Zašto je taj kredit odobren, zato što je suvlasnik sin tadašnjeg predsjednika Vlade (Milorad Dodik op.a). I to je vama normalno… i mi pričamo ovdje o korupciji”.

BiH je na popisu stupnja korupcije ispod Slovenije koja je na 43. mjestu, Hrvatske koja je na 57. mjestu, Crne Gore i Makedonije, koje dijele 67. mjesto. U regiji, jedino je Kosovo ispod BiH na 111. mjestu. Problem korupcije uglavnom nije u zakonima već u odsustvu njihove primjene i suradnje svih u lancu procesuiranja odgovornih. Neprocesuiranje odgovornih samo govori u kakvom su odnosu svi sudionici u piramidi korupcije, koja je svake godine sve veća u BiH.