Kruzeri - blagoslov, pošast ili i jedno i drugo?

Ovakvom razvoju turizma najviše razloga veseliti se imaju vlasnici kruzera. Ove godine će, prema procjenama, svoj odmor na krstarenju provesti oko 25 milijuna ljudi. Samo britansko-američka korporacija Carnival je 2015/2016. utržila 16 milijardi američkih dolara. Utržak njemačkih brodara je u 2016. godini iznosio oko 3,4 milijarde eura.

Mjereno prema broju putnika su najveće kruzerske tvrtke američke. Tek na 9. mjestu je Aida Cruises, njemačka kćer tvrtke Carnival. Prvak branše Royal Caribbean, međutim, odvede na krstarenje čak tri puta više putnika nego Aida.

I brodograditelji se vesele "boomu" kruzera. Ali u Europi postoji još samo nekoliko velikih brodogradilišta koja još mogu graditi ovako velike brodove: Meyer Werft na dvije lokacije, Papenburg (Njemačka/na slici) i u Finskoj, Fincantieri u Italiji i STX France u St. Nazaireu. I hrvatska brodogradilišta pokušavaju ući u ovaj klub izabranih, prije svega Brodosplit.

Trenutno su europska brodogradilišta specijalizirana za proizvodnju kruzera zatrpana poslovima: Meyer Werft ima popunjenu knjigu narudžbi do 2023. Između 2017. i 2026. bi trebalo zaploviti svjetskim morima 97 novih kruzera u vrijednosti od 53 milijarde dolara.

Načelno u brodogradnji važi: oko tri četvrtine broda isporučuju dobavljači - od elektroničkog upravljanja preko motora do propelera. Branša dobavljača za njemačku brodograđevnu industriju je sa 70.000 zaposlenih tri puta veća od same brodograđevne industrije. U brodogradilištu Meyer u Papenburgu, na primjer, je za izgradnju jednog kruzera angažirano 800 dobavljača.

Krstarenja su u 2015. Europi donijela 41 milijardu eura, objavila je strukovna udruga CLIA. Svjetskom gospodarstvu je doprinijela sa 117 milijardi američkih dolara - to je svota dobivena izračunom direktnih troškova brodara, putnika, poreza i neposrednih izdataka kao i isplaćenih plaća.

14 sati dnevno, 72 sata tjedno - na kruzerima je ovakva satnica često normalna. Osim toga, plaće su često niske, kao i porezi za brod. To je moguće samo zato što njemački brodari bez iznimke registriraju svoje brodove u inozemstvu, istražio je njemački list Die Zeit. Osoblje bi tako moglo postati gubitnikom u ovom "boomu" branše.

Lukama u kojima ove morske grdosije iz svoje utrobe izbace tisuće turista donesu doduše nešto zarade, ali putnici na kruzerima su opskrbljeni sa svime i shodno tome troše vani manje. U mnogim lukama navala gostiju s kruzera zato nije poželjna. Tijekom jednog vikenda u kolovozu u Palmi de Mallorci je pristalo pet kruzer i iskrcalo 20.000 gostiju!

Ovakve navale mijenjaju karakter lučkih gradova i život lokalnih stanovnika. Osim mase ljudi po ulicama, domaćine smetaju i ispušni plinovi brodova. U lukama motori i dalje rade kako bi se hotelski pogon mogao opskrbljivati strujom. U Veneciji valovima koje stvaraju uništavaju i svjetsku kulturnu baštinu.

... nećete naći na kruzerima. I moderni brodovi stvaraju dušične okside i sitne čestice. To onečišćuje i zrak u lukama i zrak koji udišu putnici. Ovdje vidite navode o količini sitnih čestica u kubnom metru zraka: - 380.000 na palubi kruzera - 20.000 na vrlo prometnoj cesti - manje od 2.000 u "čistom zraku"

Niti jedan kruzer u Europi ne zadovoljava sve ekološke kriterije, konstatirala je ovoga tjedna njemačka organizacija Savez za zaštitu prirode (NABU). Prije svega zato što se kao gorivo koristi mazut, a ne ugrađuju se filteri za čestice čađe. Situacija bi se mogla popraviti tek kada 2018. budu počeli ploviti na ukapljeni plin. Grafika: Luke u koje kruzeri najčešće pristaju/broj putnika u milijunima

I ovakvi novi kruzeri se predstavljaju na vodećem europskom sajmu za krstarenja na moru i rijekama. Seatrade Europe održava se od 6. do 8. rujna u Hamburgu. Nakon toga su u toj sjevernonjemačkoj metropoli na programu Cruise Days. Ove godine će u okviru njih u hamburškoj luci pristati 11 kruzera - što je novi rekord. http://www.hamburgcruisedays.de/