1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kuba: "Dijalog bi bio efikasniji od sankcija"

Carolina Chimoy
27. srpnja 2021

U redovima kubanske vlade raste spremnost na iskren dijalog kako bi se prevladalo dugotrajno loše ekonomsko upravljanje. To je rekao povjesničar Rainer Schultz, koji živi na Kubi, u intervjuu za DW.

https://p.dw.com/p/3y7cY
Prosvijedi u Havani
Prosvijedi u HavaniFoto: Alexandre Meneghini/Reuters

Njemački povjesničar Rainer Schultz živi na Kubi i više od dvadeset godina bavi se analizom političkog razvoja zemlje. Kao šef američkog istraživačkog centra na ovoj otočnoj državi on je i u stalnom dijalogu s kubanskim vlastima. U intervjuu za DW kaže da bi trenutni prosvjedi mogli biti početak duboke promjene na otoku.

Deutsche Welle: Gospodine Schultz, vlada u Havani odgovorila je na najnovije prosvjede u cijeloj zemlji valom uhićenja. Postoje li neovisno od toga druge reakcije kubanskog režima?

Rainer Schultz: U redovima kubanske vlade ima onih koji brane status quo, ali ima i onih koji su shvatili da su nedostaci zaista brojni: nedostatak struje i nedostatak hrane neke su od stvari koje su dovele do toga da ljudi izađu na ulice. Mnogi unutar kubanske vlade sada shvaćaju da moraju doći do dublje i brže promjene. Pri tome nije riječ samo o površnoj promjeni, poput pružanja Kubancima krova nad glavom i hrane. Riječ je o trajnoj promjeni s pozitivnim izgledima za budućnost. Bit će potrebno definirati kako postići prosperitetni i održivi socijalizam, što je službeno proglašeni cilj. U mnogo godina koliko ovdje živim, prvi sam put vidio da bi se nešto moglo promijeniti na ovaj način.

Što kubanska vlada čini kako bi doprla do ljudi koji pozivaju na promjene?

Kubanska vlada je svjesna da su razlozi nezadovoljstva socijalno-ekonomske prirode. Situaciju je pogoršala pandemija i rezultirajući nedostatak prihoda za zemlju koja je u velikoj mjeri ovisna o turizmu. Ali ni nedostatak osnovnih usluga još nije prevladan. Mnogi su u vladi svjesni da i oni imaju odgovornost i boje se donijeti odluke, iako znaju da uvjete treba poboljšati. Stoga oni traže mjere za ublažavanje situacije. Kubanska vlada traži dijalog.

Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel na ulicama Havane
Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel na ulicama HavaneFoto: Yamil Lage/AFP/Getty Images

Koju vrstu dijaloga? Do sada vidimo samo uhićenja. Postoji li volja za iskrenim dijalogom?

Da! Naravno da postoje oni koji ne žele ništa mijenjati, kao i oni na obje strane koji ne vjeruju u dijalog. Ali drugi pokazuju senzibilitet na ono što se događa na ulicama zemlje i o tome se vodi rasprava, o mogućnosti za veću otvorenost. Mnogi su svjesni da se moraju usuditi napraviti više promjena. Ovo prvi put vidim s ovakvom iskrenošću. Sankcije protiv Kube nešto su što Kubi zaista šteti, a miješanje izvana otežava proces iznutra, ali to ne može biti trajni izgovor i mnogi u vladi to znaju.

Živite na Kubi, u kontaktu ste s kubanskim obiteljima i kubanskom vladom. Boje li se ljudi, nakon hapšenja, izaći na ulice kako bi prosvjedovali?

Da, postoje obitelji koje se boje izaći zbog prosvjeda ili mogućeg nasilja, ne samo zbog uhićenja koja su se dogodila, već i zbog pandemije. Svjestan sam da se čini da je pandemija završena ponegdje u svijetu, poput Njemačke ili SAD-a, ali ne i u mnogim drugim zemljama poput Kube. Ovdje još uvijek postoje ograničenja, još uvijek postoji policijski sat i još uvijek postoji zaraza - a ljudi se boje izaći. No, većina Kubanca vratila se abnormalnosti pandemije, suprotno mnogim slikama koje se vide na društvenim mrežama. Oni rade, liječe se, vole, grade i stoje u redovima u trgovinama.

Američka vlada upravo je najavila nove ciljane sankcije protiv Ministarstva odbrane i članova Ministarstva unutarnjih poslova. Kakav će utjecati one imati?

Sankcije protiv određenih osoba u vladi postojale su u jednoj ili drugoj formi već u prošlosti. Bivši predsjednik Donald Trump nametnuo je ukupno 243 dodatne sankcije Kubi - koje ostaju na snazi i ​pod Bidenovom administracijom - unatoč velikoj šteti koju nanose zemlji i njezinom narodu. Najnovije američke sankcije neće imati veći efekt i uglavnom su simbolične. Međutim, oni daju argumente kubanskoj vladi da SAD prikaže kao velikog neprijatelja, a Kubu kao žrtvu "Sjevernog carstva". Ipak, čini mi se da je najava povećanja broja osoblja u američkom veleposlanstvu u Havani pozitivna stvar koja će omogućiti slanje više novca na otok.

Vi se više od 20 godina bavite kubanskom politikom, odnosima između SAD-a i Kube i njemačko-kubanskim odnosima. Šta bi bilo bolja alternativa sankcijama?

Politika poput one koju je vodio bivši predsjednik Barack Obama, to znači uspostavljanje i održavanje dijaloga s Kubom, prisustvo u zemlji, zajednički rad na područjima od zajedničkog interesa, kojih ima mnogo: pitanja zaštite okoliša, prirodne katastrofe, migracije, trgovina drogom, znanost i pandemije da nabrojimo samo neke. Samo to bi moglo donijeti veću otvorenost, međusobno povjerenje i promjene u zemlji, kao što je započeto tada.

Red pred jednom trgovinom hrane u Havani
Nestašice - red pred jednom trgovinom hrane u HavaniFoto: Yamil Lage/AFP/Getty Images

Je li administracija Joe Bidena uopće spremna o tome razmišljati, s obzirom na to da su izbori za američki Senat sljedeće godine?

To je važna stvar. Demokratima su potrebni glasovi Kubanaca u emigraciji i Veneculanaca. Ako trenutna američka administracija pokaže "slabost" po pitanju socijalizma, to bi demokrate moglo koštati glasova, posebno na Floridi, gdje senatori i drugi politički predstavnici kubanskog podrijetla imaju velik utjecaj. Biden ovdje ne može riskirati da izgubi glasove. S druge strane, javno mnijenje je promjenjivo. Postoje i mnogi koji su se predomislili u vezi s Obaminom politikom zbližavanja. Ankete pokazuju da Amerikanci, koji su ranije zagovarali sankcije, sada naginju dijalogu, uključujući i Amerikance kubanskog podrijetla. U konačnici često je vlastita obitelj ta koja pati na otoku.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android