Kulturni projekti pomažu zaboravljenom Istočnom Timoru

Arte Moris znači u prijevodu "živahna umjetnost". Projekt istog naziva koji su njemački i švicarski kulturnjaci pokrenuli u glavnom gradu Istočnog Timora Diliju vidljiv je odmah nakon dolaska u tu zemlju. S jedne strane zato jer je ovaj kulturni projekt zapravo umjetnička škola, smještena u prvi kompleks zgrada na putu od međunarodne zračne luke do središta grada, a s druge zato jer te zgrada, kako to i doliči jednom međunarodnom kulturnom projektu, odskače od okoline zbog toga što je obojana u vesele boje.

Povelja ljudskih prava UN-a u slikama

S druge strane umjetnost umjetnika proizašlih iz Arte Morisa nezaobilazna je na području cijeloga glavnog grada Istočnog Timora, Dilija. S obzirom na najnoviju prošlost zemlje najviše pozornosti izaziva zgrada bivšeg zatvora u kojemu su sistematski bila kršena ljudska prava Istočnih Timoraca. I ova zgrada je ukrašena muralima umjetnika koji su prošli kroz Arte Moris. Zgrada danas više nije zatvor nego sjedište državnog povjerenstva za utvrđivanje istine i pomirenje. Murali na zidovima likovnim jezikom objašnjavaju povelju Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima. Istim onim pravima koja su u ovoj zgradi godinama bila sistematski kršena. "Radi se o tomu da izliječimo, koliko je to moguće, traumu da se riješimo brutalnosti i nasilja i pretvorimo ga u umjetnost. Ljutnja i srdžba su još tu ali izraženo jezikom umjetnosti. Ljudi u tomu mogu i uživati i to je poruka", objašnjava Iliwatu Danabere direktor Arte Morisa usred užurbanog ozračja zgrade ove jedinstvene umjetničke škole.

Umjetnost u sjeni povijesnih događaja

Kratko nakon rođenja ove mlade države 2003., u prostore bivšeg Etnografskog muzeja uselila se na inicijativu njemačko-švicarskog umjetničkog para Gansser umjetnička škola. Ovaj par je netom prije došao na otak i odmah mu je u oči upala kreativna energija koja je unatoč 24-godišnjoj indonezijskoj strahovladi i, prema nekim procjenama, preko 200.000 žrtava vladala otokom. Odmah nakon toga se razvila ideja o osnivanju umjetničke škole. U početku su dostajala vlastita sredstva no kasnije su rastom broja studenata uskočili i sponzori. Pokrovitelj je sadašnji predsjednik i dobitnik Nobelove nagrade za mir Jose Ramos-Horta. Gabriela Gansser se prisjeća pomalo mračnih radova s početaka rada škole. "Na početku su prevladavale tamne boje i mračne tematike poput ubojstava ili silovanja što je logično jer se u svakoj obitelji u Istočnom Timoru nalazi barem jedna žrtva dugogodišje diktature", smatra Gansser.

Danas Arte Moris pohađa oko 200 studenata od kojih njih 20 i živi na campusu. Prije nekoliko godina Arte Moris je pružio utočište i nekoliko stotina izbjeglica koji su u prostorije škole pobjegli od nemira koji svako malo pogađaju ovu mladu državu. Danabare je tada primijetio da su izbjeglice iz različitih sukobljenih grupa zaboravili na netrpeljivosti čim su se našli na terenu škole. Unatoč učestalim nemirima umjetnici vjeruju u budućnost Istočnog Timora a Europljani, koji se polako povlače iz projekta, smatraju da budućnost ove mlade države leži u rukama njezinih umjetnika.

Autor: M. von Hein/N.Kreizer

Odg. ur.: Anto Janković