Kuna sve jača, kamata sve viša - ali dugovi rastu

Nezavisni ekonomist Dražen Kalodjera ne dijeli taj guvernerov čvrsti stav te upozorava na negativne posljedice po gospodarstvo: "Narodnu je banku uhvatila panika, jer ne može zaustaviti zaduživaje i ne može zaustaviti aprecijaciju kune. Kuna je došla na 7,2 a doći će na 7,1. To je, zapravo, opet udar na izvoz", tvrdi Kalodjera.

Kuna odmah nakon juana

Kuna je, ističu ekonomisti, najjača moneta u Europi i, poslije kineskog juana, druga u svijetu. Dok je jasno da je kineska valuta taj svoj status izborila deset postotnim godišnjim rastom gospodarstva, ogromnim deviznim rezervama i trgovinskim suficitom, ekonomisti upozoravaju na hrvatski paradoks - zemlja je sve zaduženija, gospodarstvo se temelji na potrošnji, izvoz slabi, a Središnja banka mora sve češće intervenirati kako bi očuvala tečaj. Na sve to stižu i prijetnje banaka kako će, zbog odredbe o deviznim rezervama na svako novo zaduženje, morati povećati kamate na kredite za građane i tvrtke. Damir Novotny, glavni ekonomski analitičar HNB-a ne dvoji da će bankarima uskoro stići odgovor: "Vlada će zasigurno uzeti u obzir te pritiske i pokušat će, najvjerojatnije, s guvernerom prije svega, a onda i sa Savjetom Narodne banke uspostaviti komunikaciju da se ublaži taj stav."
Ekonomist Kalodjera misli da će na poteze HNB-a uslijediti odgovor bankara jer, žele li pozitivno poslovati, druge naposto nema: "I oni kane povećati obveznu rezervu !!! Sa 60 posto zajma oni moraju pokriti trošak čitavoga zajma, što bi opet značilo da bi mogli imati veće kamate. Tako da je to jedan periodični ciklus koji se kod nas već deset godina ponavlja, bez trajnoga rješenja."

Interesi banaka razlikuju se od općih interesa

Guverner Željko Rohatinsky također smatra kako nema druge mogućnosti jer interesi središnje i poslovnih banaka nisu isti: "Sasvim je moguće da banke povećaju kamatne stope, posebno ako u međuvremenu Europska središnja banka poveća svoje kamatne stope ili HNB, zbog rasta inozemnog duga zaoštri postojeće mjere. HNB nastoji zaštiti vitalne ekonomske interese zemlje. A interesi banaka se ponekad razlikuju od tih općih interesa i bitno je uspostaviti i određeni kompromis između tih dviju skupina interesa."
Poslovni se ljudi pitaju kamo sve to vodi: "S jedne strane imamo pad tečaja, što direktno utječe na pad prihoda odnosno pad netto zarade netto izvoznika, a turizam je jedan od najvećih netto izvoznika u nacionalnoj ekonomiji. S druge strane, imamo inflatorna kretanja, imamo utjecaj na troškove" kaže Josip Miletić, predsjednik rovinjske Turističke zajednice.
A glad za kreditima u Hrvatskoj sve je veća. Zadužuje se država, zadužuju se tvrtke ali najviše građani. Razlog životu na kredit preko svih mogućnosti, sociolog Drago Čengić vidi u konzumerizmu koji je zahvatio hrvatske građane, neotporne na reklame i sapunice, što prikazuju dobar život svima a ne samo njima: "Ono što je zabrinjavajuće, a tipično je za Hrvatsku i dio tranzicijskih zemalja je takozvana lukrativna ili ne-proizvodna potrošnja, gdje zapravo imate iza velikih aspiracija na potrošnju jednu težnju ka statusomaniji."
U tri godine tečaj eura oslabio je za 4 posto. To je dobro za prezadužene građane koji imaju kredite s deviznom klauzulom. No, zbog toga što i kredite i kupnju raznih vrijednosnih papira banke financiraju zaduženjem u inozemstvu, ne očekuje se daljnji pad kune. Ali očekuje se daljnje zaduživanje zemlje. Ono je već sada, računa li se glavnica s kratkoročnim inozemnim zajmovima, dosegnulo protuvrijednost od 92 posto brutto domaćeg proizvoda. A raste i dalje: "Priča da se država ne zadužuje nego banke - država se zadužuje kod banaka koje se zadužuju vani. To je sve ista stvar, samo na mala vrata", upozorava Kalodjera.