Lijepa priča iz jedne od najproblematičnijih četvrti

Azrin mozga nad rečenicom: "Ježevi su jako imaju bockavi." Devetogodišnjakinja mora izbaciti riječ koja je suvišna i koja se ne uklapa u rečenicu. Polako je čita i na kraju potcrtava riječ "jako". Je li to točno? Sara Brziska ponovno iščitava rečenicu zajedno s Azrin. Nakon toga Azrin vadi iz košarice na stolu korektor i briše ono što je potcrtala. Nakon novog pokušaja, nalazi točno rješenje, izbacuje riječ "imaju". Kod većine ostalih rečenica na radnom listu Azrin bez problema nalazi uljeza.

Azrin je jedna od 60 učenika i učenica koji dva puta tjedno dolaze u "Tauschbar" u duisburškoj četvrti Marxloh da bi zajedno učili sa svojim "obrazovnim kumovima i kumama" kao što je Sara Brzoska. Ti pomagači zauzvrat smiju besplatno stanovati u stanovima koji su vlasništvo udruge. Inicijativa "Mijenjam obrazovanje za stanovanje" utemljena 2012. pomogla je, prema navodima udruge, više od 500 djece u svladavanju nastavnih i obrazovanih sadržaja.

Nagrada za angžman

Za to je ova udruga dobila Njemačku nagradu za angažman. Njome su nagrađeni i grupa koja se angažira protiv govora mržnje "Ja sam ovdje" i projekt "Beskućnici pokazuju učenicima svoj Berlin". Specijalnu nagradu su dobili stanovnici saskog mjesta Ostritza koji su organizirali mirovne skupove protiv festivala neonacista u svom mjestu. Ova nagrada se dodjeljuje početkom prosinca i dotirana je s 45.000 eura.

Udruzi "Mijenjam obrazovanje za stanovanje" ovo nije prva nagrada. U uredu voditeljice projekta u Marxlohu Anne-Sophie Hippke vise razna priznanja i povelje: "Njemačka nagrada za susjedski angažman", odlikovanje u okviru programa "Njemačka, zemlja ideja" i slično.

Hippke objašnjava kako je udruga htjela spojiti stvari koje su na prvih pogled nespojive. "Ovdje u Duisburg-Marxlohu ima puno stanova koji zjape prazni i puno ljudi kojima je potrebna potpora."

Drugi jezik - njemački

Marxloh je bez greške među prvim rezultatima kada se u Googleovu tražilicu ubaci pojam "problematične četvrti u Njemačkoj". Neki mediji ovaj dio grada opisuju još puno dramatičnije. U njihovim izvještajima rijetko se govori o rekordnom broju butika za vjenčanice koji se u ovom kvartu mogu naći, a puno češće o doseljavanju i doseljenicima. Prema najnovijim brojkama tri od četiri stanovnika ovdje imaju migracijsku pozadinu. Ovdje živi čak 57 posto stranaca - više nego u bilo kojem drugom dijelu Duisburga.

Četvrt Marxloh je nastala u vremenima industrijalizacije kao radnička četvrt. Za vrijeme njemačkog gospodarskog uzleta nakon Drugog sjvetskog rata ovdje je doselilo puno gastarbajtera iz Turske. Kada je proizvodnja čelika došla u krizu, ovdje je ostalo puno praznih stanova i radnika bez posla. Dva od pet stanovnika Marxloha živi od socijalne pomoći. Nezaposleni roditelji rjeđe šalju svoju djecu u vrtić nego zaposleni roditelji. A kada se kod kuće govori neki drugi jezik, prvi dan u školi može biti i prvi aktivni dodir s njemačkim jezikom.

Uče čitati, pisati i - živjeti

Ideja utemeljitelja udruge Christine Bleks i Mustafe Tazeoglu je bila istovremeno dovesti obrazovanje i mlade ljude u Marxloh. Udruga vodi dvije stanarske zajednice u neposrednoj blizini "Tauschbara". U jednoj od njih živi i Sara Brzoska. Ta 20-godišnjakinja iz Gelsenkirchena jedan je od šest mladih osoba koje ovdje odrađuju dobrovoljnu godinu u civilnoj službi. Sedmi "obrazovni kum" je student. Brzoska se uključila u projekt u listopadu. Ovoga poslijepodneva uči s dvoje djece - s Azrin i s desetogodišnjim Vedom (na naslovnoj fotografiji) - treći, Jwan, doći će nešto kasnije. Sjede u "Ribljoj sobi" koja je dobila ime po akvariju u njoj - akvariju bez vode i s ribama od šarenog kartona. "Meni bi bilo draže da su u akvariju prave ribe. Ja bi ih hranila", kaže Azrin.

U udruzi se angažiralo već 40 "obrazovnih kumova i kuma", neki od njih i dulje od godinu dana koliko traje dobrovoljna civilna služba. Njihov posao, priča nam Sara, prelazi okvire pomoći u učenju: "Nastojim djeci stvoriti lijepu budućnost - i naučiti ih da je obrazovanje vrlo, vrlo važno." Važne su i socijalne kompetencije koje uče dok su kod Sare: "Da se moraju odnositi jedni prema drugima s respektom i bez nasilja, da moraju biti iskreni i otvoreni za nove kulture i religije." Tako "obrazovni kumovi" ove djece postaju njihovi mentori i uzori ne samo u svladavanju čitanja i pisanja.

Djeca s traumama

Sudionici projekta u udruzi "Mijenjam obrazovanje za stanovanje" uče pedagoške osnove u prvih mjesec dana dobrovoljne civilne službe, ali i u brojnim workshopovima. Jednom mjesečno dolazi jedna eksterna trenerica na superviziju što "obrazovnim kumovima i kumama" daje priliku da reflektiraju svoj rad. Konačno, neke stvari koje im djeca ispričaju mogu ih psihički itekako opteretiti. "Neka djeca pričaju o nasilju u obitelji i to te onda pogodi", priča Sara Brzoska. Jednom joj je, kaže, jedno dijete pričalo i o svom bijegu u pretrpanom gumenjaku i o strahu da će pasti u more.

Dolaskom velikog broja izbjeglica 2015. godine se ciljna skupina udruge promijenila.

U početku su dolazila samo djeca turskog porijekla na instrukcije, a onda se naglo povećao broj sirijske djece, kaže voditeljica ureda Hippke. I devetogodišnja Azrin nam kaže da je rođena u Siriji, ali da su njezini "morali otići jer je tamo rat". Mnoga djeca imaju izbjegličke priče, a skoro svi migracijsku pozadinu, kaže Hippke. "Mnogi ne govore njemački. To je najveći problem. Mi prije svega radimo s djecom na njemačkom." I s njihovim roditeljima je, dodaje, često teško komunicirati.

Prazne blagajne

Najveći izazov za udrugu "Mijenjam obrazovanje za stanovanje" je financiranje. "Tauschbar" se nalazi u prostorijama jednog secesijskog stana koji je Katolička crkva udruzi dala na raspolaganje bez stanarine. Ali unatoč tome na projekt se godišnje potroši 200.000 eura. Iako dobiva i državne subvencije, najvećim dijelom se financira donacijama. Od veljače će otvoriti još jednu "filijalu", u Gelsenkirchenu, u četvrti Ückendorf. Hippke se nada da će uslijediti i nove lokacije.

U "Ribljoj sobi" je Azrin u međuvremenu završila svoj radni list. Ali posebnu pohvalu je danas dobio Ved; on je prvi put napravio sve vježbe bez greške.