Litva orijentirana više prema istoku nego jugoistoku

Litva će, kao i njene prethodnice u posljednje dvije godine, u fokus svoje politike predsjedavanja EU-a staviti ekonomska pitanja. Jačanje ekonomske i monetarne unije, koordinacija ekonomskih i budžetskih politika zemalja članica, funkcionalna bankovna unija,… ukratko rečeno, litvansko predsjedavanje EU-a nastavlja putem rješavanja unutarnjih ekonomskih pitanja Unije. „Povratak povjerenja u EU je prvi korak ka poboljšanju općeg stanja europske ekonomije. Da bi povratili povjerenje građana moramo raditi na održivom gospodarskom razvoju, koji jedini može riješiti visoku razinu nezaposlenosti“, izjavila je predsjednica Litve, Dalia Grybauskaite, predstavljajući prioritete litvanskog predsjedavanja EU-a.

Uvjeti za članstvo u EU su veliki izazov

Pored ekonomije, koja i u slijedećem razdoblju nastavlja biti europski prioritet broj jedan, litvanska predsjednica osvrnula se i na „otvorenost Europe“: „Iako smo neizbježno okupirani ekonomskim izazovima, ne smijemo zaboraviti ono što EU zapravo je, a to je Unija osnovana na vrijednostima, koja na prvom mjestu osigurava bolji život ljudi. Naša je obveza pokazati građanima da EU može rasti i ostati otvorena za druge u godinama koje dolaze.“

Pozdravljajući napore EU-a po pitanju otvorenosti i proširenja, predsjednica Litve, zemlje koja je prije nepunih desetak godina i sama postala nova članica Unije, još jednom je čestitala Hrvatskoj na članstvu i dodala: „Uvjeti za članstvo predstavljaju veliki izazov. Oni koji ih ispune vide EU kao otvorenu i spremnu na davanje i primanje.“

Iako poručuju da su prijatelji proširenja koje, prema njihovim riječima, donosi „svježu krv“ u obitelj europskih zemalja, Litvanci nisu, za sad, predstavili konkretne prijedloge u pogledu mogućih novih eurointgracijskih koraka zemalja Zapadnog Balkana za vrijeme njihovog predsjedavanja. Osim otvorenih pitanja, za koje kažu da još uvijek postoje sa Srbijom, Litvanci poručuju da će se voditi objektivnim kriterijumima i da će, „ako se dogovoreno u dijalogu Beograda i Prištine primijeni, biti sretni krenuti naprijed s tim pitanjima“.

„Vidjet ćemo što ćemo s BiH“

„Na žalost, izgleda da je veoma teško napraviti progres u Makedoniji, gdje situacija zaista nije sjajna. Albanija također ima unutarnjih problema i izgubila je početni zamah na putu ka EU. Vidjet ćemo što je moguće učiniti i sa BiH“, objašnjava za DW veleposlanik Litve u EU, Raimundas Karoblis.

S druge strane, Litva ponavlja da će za vrijeme svog predsjedavanja Unijom inzistirati na jačoj integraciji EU-a i njenih istočnih partnera. Tim povodom u studenom će se organizirati i poseban summit u Viljnusu, kao korak ka postizanju političke asocijacije i ekonomske integracije EU-a i nekadašnjih sovjetskih republika.