Ljudska prava u Hrvatskoj između teorije i prakse

Još 1948. godine proklamirano ukidanje diskriminacije zbog vjere, rase, spola ili materijalnog statusa mukotrpno se probijalo kroz akte i zakone do stvarnog života. Istaknuta mirovna aktivistica i voditeljica centra Dokumenta - suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič smatra kako je taj opći okvir i danas izazov za sve, pa tako i hrvatske građane: „To je koncept koji još uvijek učimo živjeti, a vladine institucije se još uvijek bore s tim da doista, do kraja, prihvate kolika je bitna vladavina prava.“

Zabrinjavajući socijalni problemi

Hrvatska se i Ustavom i ratifikacijama brojnih međunarodnih konvencija obvezala na poštivanje prava na život, slobodu i svih ostalih prava. No, u stvarnom životu mnogo je kršenja toga proklamiranog cilja. Napredak je primjetan, no najveća su kršenja, po mišljenju dugogodišnjeg predsjednika HHO-a i profesora filozofije politike Žarka Puhovskog, u današnjoj Hrvatskoj na području socijalnih prava: „Ono što ostaje kao problem i sve više se zaoštrava jesu socijalni problemi, dakle pitanje siromaštva. Pitanje nekompletnih obitelji, prije svega majki s djecom, pitanje obiteljskoga nasilja, dječja prava, dakle pokazalo se da je socijalna skrb onaj segment uprave koji izrazito loše funkcionira i nezadovoljava temeljne zahtjeve, odnosno potrebe društva.“

Kako proteklih dana, na skupovima i manifestacijama, tako i danas na onima što će se događati diljem Hrvatske, svi će od vlasti i nevladinih udruga tražiti veći prinos zaštiti ljudskih prava. Tek malobrojni će stati pred ogledalo i, da parafraziramo američkog predsjednika Johna Kennedya, shvatiti da se ne treba pitati što će drugi činiti za nas, nego što smo osobno učinili za promicanje ljudskih prava i kako štitimo prava drugih i drukčijih.