1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Magnetna rezonancija otkriva krivotvorine

Ingo Wagner18. srpnja 2006

Dijagnosticiranje pomoću magnetne rezonancije do sada je bilo poznato samo u kontekstu medicine. Znanstvenici s Tehničkog fakulteta u Aachenu međutim ovu tehnologiju koriste u potpuno drugačije svrhe.

https://p.dw.com/p/9Zog
Original ili kopija?
Original ili kopija?Foto: AP

Oni su razvili sličan aparat, ali znatno manjih dimenzija, kojim mogu dubinski snimati slike i freske. Na taj način mogu ući u trag i najrafiniranijim krivotvoriteljima umjetnina.

Inženjer Jürgen Kolz napeto prati što se zbiva na ekranu. On pregledava fresku, koju je na ispitivanje poslao Metropolitan muzej iz New Yorka. Pred njim se na stolu nalazi namanji aparat za magnetnu rezonaciju na svijetu, veličine otprilike jednog laserskog pisača. Freska je na zidu, a svega nekoliko milimetara ispred nje pomiče se jedna tanka ruka aparata na koju je pričvršćena sonda. Jürgen Klotz počinje snimati fresku: "Izaberemo jednu određenu točku na freski, koju želimo ispitati i onda mjerimo različite dubine slojeva te freske. Na osnovu signala koje dobivamo možemo vidjeti koje su boje korištene, koliko su debeli pojedini slojevi, kao i stupanj starenja ."
Te su informacije za restauratore i stručnjake za umjetnost od neprocjenjive vrijednosti. Velika je prednost ove metode ta što se pri tome ne oštećuje slika.

Analiza je cjelovitija

Danas se u galerijama i u restauratorskim zavodima uzimaju mikroskopski sitne čestice sa slika ili freski, koje se onda ispituju pod povećalom. No, ljubiteljima umjetnosti to nije drago. Zahvaljujući mobilnom aparatu za magnetnu rezonanciju aachenskih znanstvenika takve metode više nisu nužne. I danas se već u velikim muzejima ispitivanja slika obavljaju dubinskim snimanjem, no Jürgen Kolz je uvjeren da je metoda koju su razvili u Aacehnu daleko ispred do sada poznatih metoda: "Konvencionalnim metodama snimanja kao što je na primjer rentgensko snimanje, mogu se razaznati različite boje, ali se ne može utvrditi starost slojeva tih boja kao što mi to možemo učiniti pomoću naše metode. Mi možemo vidjeti starost svakog pojedinog sloja i je li u tom sloju došlo do nekih promjena, je li nešto uništeno ili su djelovali neki vanjski utjecaji."

Starost se ne da krivotvoriti

Za muzeje je osobito zanimljiva upravo ta mogućnost utvrđivanja starosti pojedinih slojeva boje. Profesor Bernhard Blümich, voditelj znanstvenog tima, ubrzo je došao na ideju da se tom metodom lako može utvrditi radi li se o originalnom ili falsificiranom umjetničkom djelu i na taj način stati na kraj krivotvoriteljima umjetnina: "Krivotvoritelji moraju dobro poznavati tehniku, znati točno kopirati originalne boje kao i starenje boja, a većini ovo posljednje ne polazi za rukom. Našim se postupkom mogu razlikovati upravo različiti stupnjevi starenja materijala."
Nova tehnika pruža sasvim nove mogućnosti. Argentinski znanstvenik Dr. Federico Casanova, koji je već nekoliko godina član znanstvenog tima Profesora Blümicha, osobito je oduševljen jednom specifičnošću ove metode: "Našim uređajem možemo utvrditi različite slojeve boje na slici ili freski. Na taj načim možemo utvrditi nalazi li se ispod površine slike još neka druga slika."

Savršene kopije preslikanih slika

Takvu prikrivenu sliku aachenski znanstvenici ne žele samo vidjeti nego i rekonstruirati. Sliku koja se nalazi ispod vidljivih slojeva boje oni mogu pomoću kompjutora rekonstruirati dio po dio i tako napraviti savršenu kopiju slike koju je slikar preslikao. "Preko freske se prelazi senzorom koji snima svaku pojedinu točku, a spajanjem tih pojedinačnih točki ocrtava se slika koja se nalazi ispod vidljive slike, i na taj način mi tu sliku možemo rekonstrirati", objašnjava Casanova.
Još će malo potrajati dok se ta metoda bude mogla šire primjenjivati, no zanimanje za nju je u umjetničkim krugovima već sada vrlo veliko. U Italiji, u Peruggi, znanstvenici su iz Aachena već snimili nekoliko slika i freski, a krajem ovog mjeseca već su ugovorili posjet Nacionalnoj galeriji u Londonu. Tamo će britanske znanstvenike i stručnjake za umjetnost upoznati s prednostima njihove metode.