Mahmud Abbas buduci palestinski predsjednik?

Nakon smrti Yassera Arafata, Abbas je preuzeo njegovu vodecu ulogu u PLO-u, a sada Palestini zeli odrediti novu sudbinu. "Abu Mazen", kako ga jos nazivaju, poziva se na pokojnog Arafata, ali svima je jasno da je razlika medju njima ogromna. Iako i Abbas pripada generaciji osnivaca "Fataha" i iako se i on ponekad opusti – kao pocetkom ovog tjedna – pa govori o "cionistickim neprijateljima". Vec je na prvi pogled sve jasno: Abbasu ne bi palo napamet obuci uniformu, a kada bi vec stavio palestinsku maramu Kafiju, bio bi to samo modni dodatak. Uz te povrsinski vidljive stvari, Abbas se zalaze za ravnopravnost i razumijevanje – podrzava sporazum iz Osla i vrlo se rano distancirao od cetverogodisnje Intifade. "Nasilje mora prestati, ono samo steti Palestincima" – govorio je cesto Abbas. Kao premijer bas i nije bio uspjesan. I to zato jer ga je Arafat svojevremeno sprijecio u namjeri da progoni militante.

Hoce li to uciniti nakon sto postane predsjednik, jos nije poznato, no Abbas je svjestan da nije kandidat kakvog bi svaki Palestinac pozelio. Mnogi koji mu u predizborno vrijeme klicu i koji ce za njega glasovati, cine to samo zato sto ga je PLO izabrao za svoga vodju. Inace, nepovjerljivi su prema tom covjeku na kojeg Zapad, ali narocito Izrael, gleda s nadom.

Palestinski bi militanti kao kandidata puno radije vidjeli Marwana Barghutija, no on je u izraelskom zatvoru, osudjen na pet dozivotnih kazni, kao navodni terorist i povukao je svoju kandidaturu. Drugi bi pak rado prednost dali nekom islamistickom kandidatu, prije svega nekom kandidatu Hamasa. No takav ne postoji. Hamas doduse nema namjeru sprijeciti ove izbore, ali ih do sada nije otvoreno ni podrzao.

Ta bi islamisticka organizacija mogla biti spremna nastupiti kao stranka tek na parlamentarnim izborima, koji su planirani za nekoliko mjeseci. Do tih bi izbora i Fatah, najveca neteroristicka organizacija PLO-a morala postati politicka stranka. To je dio procesa reforme, koju od Palestinaca ocekuje Zapad i na koju se Abbas obvezao.

Hoce li do toga doci – pokazat ce vrijeme.

Puno ovisi i o tome koliko ce Izraelci Abbasu ici na ruku: za izbore su obecali punu suradnju, u zemlju su pustili oko 800 medjunarodnih promatraca, a dopustili su glasovanje i u istocnom, Izraelu pripojenom dijelu Jeruzalema. No, istovremeno Izrael nastavlja svoje vojne akcije u Pojasu Gaze i brojni Palestinci svakodnevno pogibaju.

Radikalni islamisti pak, nastavljaju s raketnim napadima na Izrael – to je svojevrsni poziv na vojnu eskalaciju. Abbas je dosada bezuspjesno apelirao na radikale da obustave napade, a ni u Izraelu nikome nije palo napamet da bi, usprkos napadima, mozda ipak valjalo odustati od odmazde.

Ovi se izbori odrzavaju u vrlo eksplozivnom raspolozenju. A ako vjerojatni pobjednik Mahmud Abbas uopce i dobije priliku promijeniti stvari, za to ce zasigurno biti potrebno neko vrijeme.