Malo mrkve, pa malo batine iz Srbije

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović od početka svoga mandata nastoji otopliti odnose Hrvatske i Srbije, no za dio analitičara uspijeva tek u tome da da potporu perfidnoj politici Borisa Tadića, koji podržavajući Milorada Dodika izravno igra na destabilizaciju Bosne i Hercegovine, a time i cijele regije.

Predsjednik Josipović, koji baš kao ni premijerka Jadranka Kosor nisu poslali ni prosvjednu notu nakon saznanja o srbijanskim potjernicama za hrvatskim braniteljima, nije se želio očitovati o najavi odlikovanja. „Predsjednik Ivo Josipović na dodjelu spomen medalja srpskim vojnicima za sudjelovanje u vojnim akcijama u Hrvatskoj i BiH nema komentara.“, poručeno je s Pantovčaka.

Medalja za one koji su sijali smrt?

No, ta je najava izazvala oštre osude političke javnosti. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Mario Dragun izjavio je kako je već zatraženo od hrvatskog veleposlanika u Beogradu da istraži cijeli slučaj i zatraži objašnjenje službenih vlasti. Šef HDZ-ovog Kluba zastupnika Andrija Habrang smatra da treba pokušati bilateralnim putem spriječiti dodjelu medalja onima koji su u Hrvatskoj sijali smrt u petogodišnjoj agresiji. A ako ne ide tako, problem treba riješiti pomoću međunarodnih institucija. Za SDP-ovca Antu Kotomanovića to je još jedan dokaz da je JNA ratovala na području Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

Toplo pa hladno

A jedan od onih koji su to činili jest i Božidar Vučurević, uhićen na temelju hrvatske tjeralice zbog napada na Dubrovnik. „Napokon se susreo ili je bar na pragu da se susretne sa pravdom“- tako je Vučurevićevo uhićenje prokomentirao zapovjednik obrane Dubrovnika general Nojko Marinović. Izruči li Srbija Vučurevića, to bi mogao biti plus, a dodjela medalja minus u odnosima Hrvatske i Srbije.

Božidar Vučurević ostat će zapamćen po ciničnoj izjavi kako će oni, nakon rata „izgraditi još ljepši i stariji Dubrovnik.“

Hrvatska je 2008. godine za Vučurevićem raspisala međunarodnu tjeralicu zbog ratnih zločina protiv civila te uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika. Vučureviću se stavlja na teret da je od 1991. do 29. listopada 1995. godine, individualno te u suradnji s Radovanom Karadžićem, radio na stvaranju velike Srbije. Naredio je mobilizaciju trebinjske Teritorijalne obrane i formirao jedinice specijalne policije, što su zajedno s JNA 1. listopada 1991. godine s područja Hercegovine i Crne Gore napale jug Hrvatske, okupiravši područje od Prevlake do Stona, a Dubrovnik držale u potpunoj blokadi. U tim su napadima granatirani civilni objekti i spomenici kulture, pri čemu je poginuo 91 civil, a 200 njih je ranjeno. I nakon povlačenja JNA s okupiranih područja od jeseni 1992. do jeseni 1995. godine Vučurević je sa zapovjedništvom Hercegovačkog korpusa naredio nastavak daljnjih granatiranja Dubrovnika te civilnih i gospodarskih objekata, posebice Zračne luke u Čilipima.

Prilika da se "razmrse dubrovačke laži"

Hrvatski mediji prenose kako je Vučurević, nakon uhićenja, izjavio da su optužbe protiv njega „insinuirali srbomrsci“ te da je njegovo hapšenje prilika da „raščistimo sve te stvari i razmrsimo te dubrovačke laži.“

Hrvatski građani pozdravljaju njegovo uhićenje, a smatraju da će biti još bolje kada bude izručen Hrvatskoj. Ratni gradonačelnik Dubrovnika Pero Poljanić izjavio je kako je „upravo takav jedan egzemplarni primitivac i mogao provoditi Garašaninovu, kasnije Miloševićevu i Karadžićevu politiku koja je dovela do brojnih ratnih zločina na dubrovačkom i na mnogim drugim područjima.“

Ako bi izručenje Vučurevića moglo otopliti odnose dviju država, dodjela medalja za sudjelovanje u agresiji na Hrvatsku sigurno će izazvati novi niz prosvjeda braniteljskih udruga, ali i kritika na račun Josipovićeve politike prema Srbiji. No, ta bi odluka mogla biti i dvosjekli mač za samu Srbiju, jer se time dodatno otvaraju vrata za hrvatsku tužbu pred Međunarodnim sudom pravde. Srbija, podsjetimo, negira da je sudjelovala u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, a sada onima koji su ratovali, dijeli medalje.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: D. Dragojević