Matične stanice u službi zdravlja

I dosad su znanstvenici u Njemačkoj eksperimentirali s ljudskim matičnim stanicama. Ali, s obzirom da je u Njemačkoj zabranjeno oplođivanje ljudskih stanica s ciljem znanstvenog istraživanja pa i upotrebljavanje viška oplođenih stanica prilikom umjetne oplodnje u tu svrhu, njemački znanstvenici morali su se poslužiti „zaobilaznim putom“. Matične stanice morali su uvoziti iz inozemstva i one su morale biti proizvedene prije 1. siječnja 2002. godine. Sad je taj rok pomaknut do 1. svibnja 207. godine.

Bioreaktor kao umjetna jetra

Jedan od znanstvenika koji u Njemačkoj istražuje matične stanice je Harald Stachelscheid. U podrumskim prostorijama berlinske Virchowove klinike nalazi se laboratorij eksperimentalne kirurgije. U inkubatoru pri temperaturi od 37 stupnjeva nalaze se embrionalne stanice i čine ono što najbolje mogu: razmnožavaju se. Stachelscheid i njegova šefica doktorica Katrin Zeilinger uz pomoć mikroskopskih snimaka pokazuju što se događa. Vidi se kolonija embrionalnih matičnih stanica, koja je stalno u pokretu i koja sve više raste. Također se vidi dioba stanica.

Dvoje znanstvenika žele iz matičnih stanica dobiti stanice jetre i njih ugraditi u neku vrstu umjetne jetre, s kojom se već godinama eksperimentira. Srž bioreaktora, aparata veličine televizora, je konstrukcija od umjetnih kapilara i prirodnih stanica jetre.

Potrebna velika količina stanica

Bioreaktor se sastoji od tri takva, međusobno isprepletena kapilarna sustava. U njima se stanice opskrbljuju svim potrebnim sastojcima i rastu. Aparat koji je razvio berlinski kirurg Jörg Gerlach testiran u Virchowovoj klinici. Nekolicini pacijenata je spasio život dok su čekali na transplantaciju jetre.

Ali, problem je što je za aparat potrebno 500 grama jetrenih stanica. A odakle njih dobiti? Najprije su korištene svinjske jetrene stanice, ali opasnost zaraze je bila prevelika. Onda je korišteno tkivo od darovateljskih jetara koje nisu bile prikladne za transplantaciju. No, to je premalo za velik broj pacijenata. Sad se velike nade polažu u matične stanice, prije svega embrionalne, koje se vrlo brzo razmnožavaju.

Izvantjelesna primjena manje rizična

„Mislim da je područje primjene embrionalnih stanica, koje je možda najbliže, izvantjelesna primjena u takvim bioreaktorima radi privremene potpore nekim organima. Jer, s obzirom da su stanice s više membrana odvojene od tijela pacijenta, može se isključiti da će one dospjeti u tijelo pacijenta i tamo možda izazvati stvaranje neželjenih tipova stanica ili čak tumora“, kaže doktorica Zeilinger.

Sljedeći korak kojem znanstvenici teže jest upravljanje matičnih stanica da se razvijaju u određenom smjeru. Jer, od njih mogu nastati sve vrste stanica koje postoje u ljudskom organizmu. Ali, što utječe da se iz jednih stanica razviju jetrene, iz drugih srčane ili moždane stanice, to znanstvenici još nisu otkrili. Za to će biti potrebno još puno pokusa u laboratorijima. A znanstvenicima će koristiti odluka Njemačkog Bundestaga o produženju roka do kojeg su embrionalne matične stanice morale nastati da bi se i u Njemačkoj s njima moglo eksperimentirati.