Sporna komemoracija u Bleiburgu

„Na austrijsko-slovenskoj granici su godinama marširali simpatizeri fašista. Sada bi Bleiburg trebao postati svijetlo mjesto sjećanja", piše Andreas Ernst za švicarski dnevnik Neue Zürcher Zeitung. „Na austrijsko-slovenskoj granici je između 10.000 i 20.000 Hrvata odalo počast desecima tisuća ratnih zarobljenika koji su u proljeće 1945. pali kao žrtve osvete jugoslavenskih partizanskih četa. Hrvatska katolička crkva uvijek ima vodeću ulogu na komemoraciji – ali ne samo spiritualno. Ona djeluje politički i ideološki, jer nudi jedno obvezujuće tumačenje: kraj fašističke hrvatske države NDH (1941.-1945.) nije predstavljao oslobođenje, već početak mučeništva pod Titovom vlašću. Toga se nacija oslobodila tek s neovisnošću 1991. Gledano iz te perspektive, NDH s Pavelićem je prethodnica današnje Hrvatske. Jasno je da je taj kontinuitet problematičan."

„Što se dogodilo u Bleiburgu prije 73 godine? Postrojbe NDH, njemačkog Wehrmachta, slovenski bjelogardijci, ali i bosanski muslimani, srpski četnici, ruski kozaci i tisuće civila bježali su pred partizanima u pravcu Austrije. Htjeli su se predati Britancima stacioniranima u Koruškoj kako bi izbjegli osvetu Titove armije. No, poslije konzultacija sa savezničkim vrhovnim zapovjedništvom, Britanci im nisu htjeli dozvoliti prelazak granice i ostavili su bjegunce na milost i nemilost partizanima. U samom Bleiburgu jedva da je bilo žrtava, ali u posljednjim borbama te na iscrpljujućim marševima kroz Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Bosnu kao i u zarobljeničkim logorima ubijeno je, kako se procjenjuje, 70.000 ljudi. U Hrvatskoj se govori o križnom putu. To je ishodište mita o Bleiburgu koji je, kako je vrijeme prolazilo, promijenio svoju funkciju i kojeg i dalje održavaju crkve, udruženja veterana i desničarski intelektualci", piše Neue Zürcher Zeitung.

"To više nije zabavno"

U bečkom Standardu u tekstu s naslovom "S ustaškim simbolima u prtljažniku za Bleiburg" novinar Krsto Lazarević, koji je bio na komemoraciji u Bleiburgu, piše da su mu muškarci, koje je tamo sreo, rekli: „Došli su se moliti i odati počast žrtvama 'blajburškog masakra." "Predvodnik skupine nosi trenirku s logom jednog sportskog kluba iz rajnsko-majnske oblasti. Otvara još jedno pivo, pali cigaretu i iz prtljažnika vadi pršut iz Dalmacije: 'Domaći je najbolji'. Grupa muškaraca je razočarana, jer se ove godine ne smiju podizati šatori. 'Osiguranje nas je već udaljilo s groblja, kažu, ne smijemo piti. To više nije zabavno'."

„Da bi odala počast žrtvama, jedna skupina veterana iz rata u Hrvatskoj 90-ih želi na groblje. Jedan koruški policajac uzima uniformu koju jedan od muškaraca nosi u rukama. Sudionici mu objašnjavaju da je riječ o uniformi iz rata u Hrvatskoj 90-ih. Jedan od hrvatskih policajaca koji je došao pomoći (austrijskim – prim. prev.) kolegama, potvrdno klima glavom. Koruški policajac mu vraća uniformu i kaže: 'U redu je, hvala'. Riječ je o uniformi jedne hrvatske paravojne formacije koja ima pozitivan stav prema ustašama."

"Policija namjerno gleda u stranu"

„Prekršeno je i pravilo da na groblju ne smije biti političkih govora. Nešto prije 10 sati, pred spomen-obilježjem se jedan muškarac predstavio kao Tomo Bilogrivić iz 'Ujedinjene hrvatske desnice'. Nosi odijelo, kravatu i polaže šešir na jedan nadgrobni spomenik. Kada je zatražio od prisutnih da se uhvate za ruke, oni su to učinili. Kada je zatražio da se antifašizam izbriše iz hrvatskog Ustava, pljeskali su mu […] Ugledni stručnjak za ustavno pravo Bernd-Christian Funk natuknuo je da policija, kada je riječ o fašističkim simbolima, namjerno gleda u stranu […]", piše između ostalog austrijski dnevnik Standard.

Uoči komemoracije je internetski portal njemačkog tjednika Der Spiegel napisao da je „ono što se najavljuje kao ‚komemorativna misa na privatnom zemljištu‘ tijekom proteklih godina preraslo u gigantsko okupljanje nacista. „‚Najveće u Europi‘, kako to stoji u Dokumentarnoj arhivi austrijskog otpora (DOW). Ono što je za jedne bezazlena komemoracija nevinim žrtvama, za druge je klanjanje ustaškom režimu. Fašisti su se u vrijeme nacista u Hrvatskoj pobrinuli za uništavanje Židova, Roma, Srba i antifašista, prije svega u koncentracijskom logoru Jasenovac. Tamo je sustavno ubijeno najmanje 86.000 ljudi."

Uoči manifestacije, novinari Spiegela su od austrijskih vlasti saznali da one nemaju nikakve instrukcije za postupanje protiv simbola Neovisne Države Hrvatske, ali da će uklanjati kukaste križeve.

Priredio: Saša Bojić

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.