Mediji: Posjet uzornom učeniku

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković je "omiljen u Bruxellesu", konstatira Frankfurter Allgemeine Zeitung podsjećajući da Zagreb ne pravi probleme kao "Budimpešta, Varšava ili Bukurešt". Ove novine podsjećaju da je Hrvatska bila jedina zemlja koju je njemačka savezna kancelarka Angela Merkel posjetila u sklopu predizborne kampanje za Europski parlament. Navode također da se ni Ursula von der Leyen prilikom posjeta Zagrebu ne mora bojati da bi nešto moglo poći po zlu, "za razliku od njezinih nastupnih posjeta Francuskoj i prije svega Poljskoj".

Pa ipak, ima stvari o kojima treba razgovarati, kaže FAZ, navodeći da bi Hrvatsku u Europskoj komisiji "po svemu sudeći" mogla zastupati Dubravka Šuica iz HDZ-a. "Iz Zagreba se čuje da bi Plenković za tu kandidatkinju u budućoj Komisiji htio 'velik', za Hrvatsku zanimljiv resor, primjerice regionalnu politiku. Osim toga Hrvatska se želi još prisnije uključiti u EU. (...) Kao sljedeći koraci toga vezanja za Zapad, koje za neke Hrvate uvijek znači i distanciranje od istočnog susjeda Srbije, trebali bi sad slijediti primanje u Šengensku zonu i uvođenje eura. Ako do toga dođe granice Hrvatske prema Bosni i Srbiji ne bi bile samo vanjske granice EU-a nego i granice Šengenske zone, u koju teže i Bugarska i Rumunjska", podsjeća FAZ.

Ove novine pišu također da Hrvatska prilikom predsjedanja Europskoj uniji u prvoj polovici 2020. želi na dnevni red staviti temu "masovnog iseljavanja, koje pored sustava socijalnih osiguranja pogođenih zemalja dugoročno ugrožava i njihov gospodarski rast". Spominju se neke mjere kojima bi hrvatska vlada htjela zaustaviti iseljavanje te zaključuje da "nitko nema iluzija da bi se samo fiskalnim finim justiranjem moglo dovesti do demografskog zaokreta, tim više što su samo rijetke hrvatske obitelji tako bogate djecom kao buduća predsjednica Europske komisije", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Badische Zeitung piše o jednoj njemačkoj školi koja je nagrađena za projekt pomoći u školovanju romske djece u Hrvatskoj. Zahvaljujući toj nagradi dotiranoj s 1.500 eura i 17 dobrotvora, koji su na pet godina preuzeli kumstva za školovanje romske djece u Hrvatskoj, taj projekt će moći biti uspješno nastavljen, priopćila je Kršćanska škola Hochrhein (CSH) iz Waldshuta. Ove novine prenose i mišljenje predsjednika Pokrajinskog saveza Sintija i Roma u Baden-Württembergu Daniela Straussa "da je u Europi, pa i u Hrvatskoj, po život opasno izjasniti se kao Sint ili Rom", piše Badische Zeitung.

aj/FAZ,BZ