Mediji pristrani, kandidati ne daju točne podatke

Izbornu kampanju obilježavaju kaos u marketinškom prostoru i navijačko medijsko praćenje, a uzrok je loše i zastarjelo izborno zakonodavstvo, smatra udruga GONG (Građani organizirano nadgledaju glasovanje). Ta se udruga kao i TIH (Transparency International Hrvatska) najviše bavila analizom utrošenog novca za medijsko oglašavanje, pa su utvrdili kako je najviše novca - 5,3 milijuna kuna - potrošio Milan Bandić. Slijedi ga Dragan Primorac sa 4,2 milijuna kuna, Nadan Vidošević sa 2,8 milijuna te Andrija Hebrang sa 1,8 milijuna kuna koliko je potrošio i Ivo Josipović. Najmanje, samo 20 tisuća kuna, potrošio je Josip Jurčević.

Nema sankcija

GONG i TIH upozorili su kako su pojedini kandidati prijavili manje troškove, nego što su dosad potrošili samo na medijsko oglašavanje, npr. Milan Bandić koji je u financijskom izvještaju naveo utrošenih 3,8 milijuna kuna. Na nepotpune financijske izvještaje ukazao je i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin, koji je pozvao kandidate da imenuju svakog pojedinačnog donatora. No, Hrvatin je priznao kako DIP nema sankcija, kojima bi ih mogli na to prisiliti. Međutim, naglasio je Hrvatin, glas javnosti je najveća sankcija, pogotovu u predsjedničkim izborima.

GONG i TIH smatraju nečasnim i protuzakonitim, kako je rečeno, Bandićevo dijeljenje po 500 kuna za 50-tak katoličkih obitelji u Bosni i Hercegovini. Dok TIH i taj slučaj navodi u prilog potrebe da se dorade izborni zakoni, Bandić je na pres-konferenciji demantirao te navode.

Predsjedničke ovlasti drumom, oglasi šumom

Mediji su, prema GONG-ovoj analizi, najviše pažnje posvetili Milanu Bandiću, o kojemu je objavljeno i najviše negativnih članaka.na drugom je mjestu SDP-ov kandidat Ivo Josipović, ali je o njemu bilo najviše pozitivno intoniranih članaka.

U analizi marketinške kampanje i medijskog praćenja predsjedničkih izbora pokazuje se kako oglasi kandidata nemaju veze sa stvarnim ovlastima predsjednika Republike, odnosno da se općenito govori o poštenju, pravdi i znanju. GONG i TIH zbog svega uočenog smatraju da bi trebalo izbore i izborne kampanje, kao i medijsko praćenje bolje zakonski regulirati.

U nedjelju, 27. prosinca, u Hrvatskoj se održavaju izbori za trećeg predsjednika Republike. Gotovo četiri i pol milijuna građana s biračkim pravom na 6.866 izbornih mjesta birat će između 12 kandidata. Hrvatski državljani izvan zemlje moći će glasovati u 55 država, na nekom od 250 biračkih mjesta. Najviše ih je u Bosni i Hercegovini – 124 birališta.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. urednik: Anto Janković