1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mediji u Hrvatskoj: kad kadija i tuži i sudi

12. prosinca 2022

Hrvatski novinari odlučili su izraditi i objaviti listu srama s imenima sudaca koji tuže njih i njihove redakcije. Po toj pojavi je Hrvatska uvjerljivo prva u Europskoj uniji - i vrlo usamljena.

https://p.dw.com/p/4KnKG
Symbolfoto Justitia
Foto: picture alliance

Novinarima u Hrvatskoj dozlogrdile su sudačke tužbe, moglo bi se ocijeniti po reakciji njihove strukovne udruge koja je nedavno pokrenula kampanju protiv te rastuće prakse. Posrijedi je već masa procesa u kojima se suci pojavljuju kao tužitelji zbog nekog medijskog priloga u kojem su kritizirani u vezi s određenom presudom. A i ranije se upozoravalo na zabrinjavajuću pojavu SLAPP-a, (Strategic Lawsuits against Public Participation) - taktičkoga serijskog tuženja novinara i medija za kojim posežu osobe od političkog ili ekonomskog utjecaja.

Situacija u kojoj se kao tužitelji privatno pojavljuju suci, međutim, predstavlja zaseban i specifičan žanr u sektoru. Hrvatsko novinarsko društvo (HND) je stoga najavilo sastavljanje top-liste sudaca s najvećim odštetnim zahtjevima od novinara i redakcija, temeljem povrede sudačkog ugleda i časti, a koju će objaviti radi javnog prikaza tog problema.

„Okidač nam je bila presuda po kojoj je Davorka Blažević, novinarka i suosnivačica šibenskog portala Tris, bivšoj sutkinji Vrhovnog suda Senki Klarić Baranović isplatila, zajedno sa sudskim troškovima, ukupan iznos od 51.370 kuna", rekla nam je glavna tajnica HND-a Melisa Skender.

Glavna tajnica HND-a Melisa Skender
Glavna tajnica HND-a Melisa SkenderFoto: DW/S. Bogdanic

Hrvatska specijalnost

HND je o tom konkretnom slučaju obavijestio međunarodne novinarske organizacije: Europsku i međunarodnu federaciju novinara (EFJ), Odbor za zaštitu novinara, a javili su im se i iz Daphne Caruana Galizia Fondacije sa zamolbom da njima pošalju podatke o tužbama sudaca protiv novinara. S time bi se obratili UN-ovom Posebnom izvjestitelju za širenje i zaštitu prava slobode mišljenja i izražavanja.

No kad su iz RH od tih organizacija zatraženi podaci o broju tužbi sudaca protiv medija u drugim zemljama-članicama EU-a, hrvatski novinari suočili su se s novom neugodnom spoznajom. „Iz EFJ-a nam je odgovoreno kako su tužbe sudaca protiv novinara i medija - hrvatska specijalnost", nastavila je Skender, „dok u EU-u samo još u Bugarskoj postoje dva takva slučaja."

Hrvatska pak ima više sudaca u ulozi serijskih tužitelja novinarki i medija, poput Zvonka Vrbana, predsjednika Županijskog suda u Osijeku. On je u više navrata tužio portal Telegram i glavnu urednicu Jelenu Valentić te novinara Dragu Hedla. Također, tu je sudac Županijskog suda u Zadru Ivan Marković, koji je podnio 26 tužbi protiv novinarki i medija potražujući samo od Hanza medije 400 tisuća kuna odštete zbog kritike njegove presude u predmetu silovanja jedne maloljetnice.

Odvjetnica Vesna Alaburić
Odvjetnica Vesna AlaburićFoto: PIXSELL

Ipak ne treba generalizirati

Presudom iz veljače ove godine, Hanza medija dužna je Markoviću isplatiti, ukupno sa sudskim troškovima, oko 312 tisuća kuna. Iznos od 12.812 kuna, sa sudskim troškovima, Marković je zbog pisanja o istom predmetu utužio od dnevnog lista 24 sata, iako je tražio odštetu od 70 tisuća kuna, dok od portala Index traži odštetu od 99 tisuća. Samo Hanza medija, najveći novinski koncern u RH, ima 18 tužbi ukupne vrijednosti odštetnih zahtjeva preko milijun kuna, od 11 sudaca.

„Zato smo uz redovne godišnje upitnike koje HND šalje za prikupljanje podataka o broju sudskih tužbi protiv medija i novinara, odlučili posebno tražiti broj tužbi sudaca, njihova imena i iznos odštetnih zahtjeva. Ove podatke objavit ćemo sljedeće godine, uz objavu rezultata naše redovne godišnje ankete“, kazala je glavna tajnica HND-a za Deutsche Welle.

Stječe se utisak da se cjelokupna pravosudna struka, ili bar sudski kadar, opasno namjerio na „sedmu silu".

„Nisam sklona generaliziranju“, odgovorila nam je na to odvjetnica Vesna Alaburić, „pa nikako ne bih govorila o 'pritisku hrvatskih sudaca na novinare i medije'. Rad mnogih sudaca godinama je kritički evaluiran u medijima, a nisu zbog toga pokretali postupke. Brojni suci nisu ni 90-tih godina ni danas pristajali biti instrument u discipliniranju medija, nego su nastojali presudama slobodu izražavanja zaštititi sukladno demokratskim pravnim načelima. Zato nije pravično u kontekstu tužbi protiv medija govoriti o svim sucima.“

Pokušaj ušutkivanja ili zarade

Alaburić je jedna između nekolicine hrvatskih odvjetnica i odvjetnika s najvećim iskustvom zastupanja novinara i medija. Danas je u velikoj mjeri angažirana na predmetima spomenutog portala Telegram, pa dodaje kako zaista postoje suci koji brojnim tužbama, kumuliranjem raznovrsnih odštetnih zahtjeva ili iznimno visokim odštetnim zahtjevima ozbiljno ugrožavaju slobodu medija.

„Od sudaca se očekuje“, kaže ona, „da poznaju pravo i sudsku praksu, osobito Europskog suda za ljudska prava, i da znaju kako takvi procesi protiv medija nisu baš uobičajeni u demokratskim zemljama. Zato ih se s pravom percipira kao pokušaj ušutkivanja ili ostvarenja neke financijske koristi."

Štoviše, prema njezinu uvidu, ishodi sudskih postupaka koje pokreću suci, oni koji će završiti na HND-ovoj „listi srama", pokazuju da suci u znatno većem postotku uspijevaju u sporovima protiv medija, u odnosu na sve druge tužitelje. Pa čak i na tužitelje koji obavljaju neke druge državne, javne poslove. „I dobivaju znatno veće novčane satisfakcije. To su ključni problemi medijskih sporova koje pokreću suci. Bilo je situacija da su neki suci dobivali odštetu od 200 tisuća kuna, što je za hrvatske prilike enormni iznos“, dodaje Vesna Alaburić.

Europski parlament u Strassbourgu
U Europi je praksa tužbi sudaca protiv novinara apsolutna iznimka - u Hrvatskoj je to praviloFoto: Thomas Ruffer/imageBROKER/picture alliance

SLAPP-pošast iznad svega

Konačno, ova se naša sugovornica prisjetila da je Europski sud relativno nedavno u predmetu zadarskog Narodnog lista utvrdio da se odšteta od 50 tisuća kuna, dosuđena jednom sucu-tužitelju, smatra nerazmjernom s obzirom na sve okolnosti. „Ta presuda, na žalost", zaključila je Alaburić, „nije bitno utjecala na dio naših sudaca kad su odlučivala o tužbama svojih kolega sudaca.“ Upravo to je pospješilo dojam kako u Hrvatskoj danas već vlada ona poslovična praksa – kadija te tuži, kadija te sudi.

Ipak, nije sva nevolja u sudačkim tužbama, pa ne smijemo zaboraviti razmjere SLAPP-pošasti. Hrvatsko novinarsko društvo godinama prikuplja podatke o ukupnom broju tužbi protiv medija i novinara, vezanih za obavljanje njihova posla. Prema posljednjim rezultatima te ankete iz ožujka ove godine, u Hrvatskoj je bila aktivna najmanje 951 tužba protiv medija i novinara od kojih su tužitelji potraživali gotovo 77 i pol milijuna kuna. Ne bi bilo loše kad bi novinari i njihove redakcije za početak dočekali barem to da im u tome sude oni suci koji nisu i sami skloni podići tužbu protiv njih.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu