Mediji u petnaestogodišnjoj tranziciji
4. svibnja 2005U Zagrebu nedavno održana konferencija pod nazivom «15 godina tranzicije u jugoistočnoj Evropi – odgovornost i utjecaj medija» okupila je niz medijskih stručnjaka iz regije i Evrope i tematizirala ulogu medija u demokratizaciji društva, raspravljala o slobodi medija u jugoistočnoj Evropi, te otvorila niz pitanja koja se nameću novinarskoj profesiji uslijed sve snažnijeg utjecaja vlasničkih odnosa na medije i sam novinarski zanat, ali i socijalni status novinara aktualiziran jučerašnjom petominutnom šutnjom.
Konferenciju je otvorio predsjednik Republike Stjepan Mesić prilično oštro se osvrnuvši na sve zapaženiji trend estradizacije i tabloidizacije medija. «Imamo medijsku scenu na kojoj su odgovornost i etičnost gotovo nepoznati pojmovi, medijsku scenu kojom caruju pronositelji skandala i poznavatelji podzemlja umjesto novinara od imena i ugleda čija se riječ sluša, čijim se informacijama vjeruje i čija se mišljenja uvažavaju», rekao je Mesić.
O prilikama u hrvatskom novinarstvu govorila je i voditeljica Ureda za medije i odnose s javnošću misije OESS-a u Hrvatskoj Antonella Cerasino: «Moj je dojam, i stajalište OESESA da je u medijima općenito sloboda govora i izražavanja relativno dobra, no mnogo je problema u lokalnim medijima koji su pod značajnim utjecajem politike.»
Naš je najvažniji fokus kad su mediji u pitanju usmjeren na klevetu koja je u Hrvatskoj još dio kaznenog zakonodavstva, i to je ono što zabrinjava, rekla je Antonella Cerasino: «S legislativne točke gledišta, nakon mnogo diskusija postignuti su i određeni dogovori s Vladom o nekim temeljnim principima, no implementacija je nešto drugo, naročito na lokalnoj razini. Uočljiva je diskrepanca između onoga što se događa na centralnoj razini i onoga što se događa u ostatku zemlje. I to je vjerojatno jedan od uzroka poteškoća i odgoda u implementaciji reformi, a to se može primijeti i u medijskoj slici.»
Thomas Melzer novinar i medijski trener iz Hanovera govorio je o trendovima za budućnost novinarstva na evropskoj i globalnoj razini koji su uvelike određeni interesima tržišta: «Najvažnije točke su to da se s jedne strane u medijima trenutno odvija proces okrupnjavanja, stvaranja moćnih i velikih struktura, kako u pisanim, tako i u elektroničkim medijima, a na drugoj bi strani politika to trebala vidjeti kao šansu da se uspostave nova pravila igre i u smislu globalizacije pratiti korak s vremenom, i pri tom imati na umu da u očuvanju kulturalnih i regionalnih posebnosti upravo mediji igraju odlučujuću ulogu. S drugog, tehničkog aspekta, nalazimo se u situaciji u kojoj medij interneta raste, pa se i od politike, odnosno polisija zahtijeva zrelost u organiziranju okvira unutar kojih takvi mediji mogu djelovati.»
O čemu svjedoči 15 godina tradicije u zemljama istočnoevropskog bloka?
«15 godina praktički slobodnih medija u jugoistočnoj Evropi, to je velika tema, i mislim da je najveći problem, a to govorim i iz svog vlastitog istočnoevropskog iskustva, da se na tržištu raspoređuju novi igrači. Na jednoj su strani medijski poduzetnici, na drugoj, novinari i profesija. I jedni i drugi moraju ili su morali, izgraditi novo razumijevanje vlastitih uloga – što su, koju ulogu igraju u društvu i što mogu postići» kaže Melzer.
Sašo Jordanovski, glavni urednik magazina Forum iz Skopja kaže kao suvremeni standardi novinarstva novinarstvo tretiraju kao biznis i kako je to pred novinarstvo postavilo zadatak da iz temelja preispita baze profesije. Kako se u kaosu snaći? «To je kompleksna materija koju mi na Balkanu doživljavamo kritički želeći doći do ideala za koji ja tvrdim da ne postoji ni u EU, i ja mislim da je to razlog zbog čega EU ima direktivu o čistim vodama i tome kako treba izgledati trotoar na ulici, ali nema jasnu direktivu o tome kako izgleda neovisno novinarstvo i kako ga urediti.»
Kakav recept predlaže makedonsko iskustvo?
«Postoji samo jedan put – i on se zove sazrijevanje. To podrazumijeva razne procese koji se trebaju dogoditi u novinarstvu i u javnosti. Radi se o generacijskom trudu. Novinarski biznis odražava stenje u našim zemljama, to nije nešto što može biti interpolirano izvana, već nešto što je povezano sa stanjem na političkoj sceni i stanjem opće kulture i obrazovanosti.»
Novinarstvo je ostvarilo slobodu, ali ne i nezavisnost, generalni je zaključak zagrebačkog skupa na temu odgovornosti i utjecaja medija u 15 godina tranzicije u jugoistočnoj Evropi. Inzistirati na obrazovanju jedan je od temeljnih oblika borbe protiv sve snažnijeg utjecaja tržišta i interesa kapitala, no s pravom se možemo pitati, je li taj tako čest zaključak o dakako, nespornoj potrebi obrazovanja novinara, znak tek opće nemoći profesije pred prodorom novog vremena.