Odvjetnik NSU žrtava

Mehmet Daimagüler u procesu protiv Nacional-socijalističkog podzemlja (NSU) zastupa rodbinu žrtva desno-radikalnog terora. Uspješan pravnik, aktivist protiv rasizma i autor daje poticaj i novim društvenim raspravama. Put do uspjeha je za ovog, 1968. u zapadnonjemačkom Siegenu rođenog pravnika, je bio sve samo ne jednostavan.

 „Ovom Turčinu nije mjesto ovdje“

Kao i mnoga djeca useljenika u to doba, Mehmet se morao sam boriti protiv društvenih predrasuda. Kako kaže u razgovoru za DW, njegovo tursko porijeklo je utjecalo na sve odluke. „Činjenica da sam stranac je bila okvir koji nam je zadan. Nismo bili njemački državljani i po boravišnu dozvolu smo morali svakih nekoliko mjeseci u gradsku vijećnicu“, prisjeća se Daimagüler. Prilikom svakog posjeta državni službenici su im jasno davali do znanja: „Vi tu ne pripadate. Vi niste dio ovog društva".

Ovo iskustvo je sasvim izvjesno utjecalo na to da Daimagüler postane ono što je danas: borac za integraciju i borac protiv rasizma. Izopćavanje stranaca u njemačkom društvu je od samog početka za Mehmeta predstavljalo kontradikciju. „S jedne strane ti stalno govore: integrirajte se. S druge strane se od nas očekivalo da se vratimo“. I u školi isto: „Ovom malom Turčinu nije mjesto ovdje“. Učitelj ga je htio poslati u školu za djecu s posebnim potrebama. No Mehmet se ipak izborio za odlazak na gimnaziju. Kasnije su uslijedili studiji na elitnim sveučilištima Harvard i Yale.  

 Uloga života

Sve je to potrebno znati kako bi se razumjelo zašto je Daimagüler preuzeo nezahvalnu ulogu sutužitelja u mamutskom procesu protiv NSU-a čiji pripadnici su godinama ubijali strance po Njemačkoj. Daimagüler zastupa sestre jedne od žrtava, Abdurrahima Özüdogrua koji je ubijen 13. lipnja 2001. u svojoj krojačnici u Nürnbergu i kćerku Ismaila Yasara koji je ubijen 9. lipnja 2005. također u Nürnbergu. NSU ubojstva, osam žrtava je bilo turskog porijekla, jedna grčkog te jedna policajka, su dokazano rasistički motivirana ubojstva. Daimagüler je u to bio uvjeren i prije nego što je 2011. otkriven video u kojem NSU preuzima odgovornost. Turski pravnik, koji je tada radio za liberalno-demokratsku stranku (FDP) se danas srami toga što je tada zauzeo oportunistički stav i nije reagirao na sumnje iz istražiteljskih redova da se radi o zločinima „unutar migrantskog miljea“. „Znao sam da će mi kao Turčinu koji govori o rasizmu to samo naškoditi u političkom smislu“. Za svoj stav se kasnije ispričao obiteljima žrtava.

 Vlasti slijepe za zločine na desno-radikalnom rubu

 Istražitelji su, unatoč tomu što su svjedoci govorili o dva muškarca „njemačkog izgleda“ (pri čemu se radilo o vjerojatnim počiniteljima Uweu Mundlosu i Uweu Böhnhardtu), te izjave ignorirali tako da se istraživalo u smjeru sukoba unutar migrantskih klanova. „Mi moramo govoriti o rasizmu počinitelja, ali moramo govoriti i o rasizmu u glavama policajaca i istražitelja koji se nije mogao složiti s time da i Turčin može biti žrtva zločina“, govori Daimagüler. On također ne vjeruje da su oba počinitelja (koji su poginuli u policijskoj akciji 2011.) i njihova suradnica Beate Zschäpe, koja sjedi na optuženičkoj klupi i koja ove srijede (11.7.) očekuje presudu, djelovali sami. „Mi smo tijekom procesa saslušali 24 svjedoka koji su priznali da su imali kontakt s počiniteljima i opskrbljivali su NSU oružjem, novcem i potrebnim dokumentima", kaže Daimagüler.

 Društveno prihvaćeni rasizam

 Kombinacija vlastitih iskustava i zalaganja za žrtve NSU terora su razlozi zbog kojih se ovaj pravnik tako strstveno zalaže za borbu protiv mržnje prema strancima. I to ne samo u najekstremnijim slučajevima kao što je NSU nego i u svakodnevici. Sebi je obećao da više nikad neće šutjeti kada se nekom čini nepravda samo zato što je stranac. Pozornost javnosti privlači i preko svojih djela na tu temu. Njegova knjiga pod nazivom „U to vrijeme ovo nije bila ugodna zemlja“ iz 2011. je pobudila mnoge društvene rasprave. Podnaslov knjige: „Bajka o neuspjeloj integraciji“. Raspravljalo se i o pojmu „domovina“ za strance i kako izolacija od strane većinskog društva sprječava uspješnu integraciju. U knjizi „Ogorčenje nije dovoljno! Država je zakazala. Sada je na nas red“ iz 2017. Daimagüler je povukao osobnu bilancu NSU procesa. Njegov zaključak: rasizam u glavama mnogih državnih službenika je doveo do toga da je država zakazala. „Danas imamo u Njemačkoj društveno prihvaćeni rasizam. On kaže da je zapadna kultura iznad kulture islama ili židovske kulture“, kaže pravnik turskog porijekla. No društvo, kako kaže, odbacuje raspravu na tu temu. Na kraju je sretan što se proces završava. „Godinama sam u sudnici morao gledati u lice Beate Zschäpe i suoptuženima. „To je baruština u kojoj nema ljudskosti", kaže.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.