1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Merkel i Putin o Sjevernom toku 2

Klaus Ulrich
18. kolovoza 2018

Tijekom posjeta Njemačkoj ruski predsjednik Vadimir Putin će s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, osim o Siriji i konfliktu u Ukrajini, razgovarati i o spornom tranzitu plina kroz Baltičko more.

https://p.dw.com/p/33Jeh
Nord Stream 2-Rohre werden im Hafen von Mukran verladen
Foto: picture alliance/dpa/S. Sauer

Nord Stream AG je tvrtka kći koncerna Gazprom. Pored ovog ruskog energetskog giganta, u ovom projektu po 15,5 posto udjela imaju njemački koncerni Wintershall i Eon Ruhrgas, a po devet posto nizozemski Gasuine i francuski Engie. Ovaj konzorcij bi htio, pored već postojećeg plinovoda Sjeverni tok izgraditi još jedan takav plinovod od Rusije do Njemačke kroz Baltičko more, istog kapaciteta (55 milijardi kubičnih metara). Jer, Sjeverni tok je u sedam godina svoga postojanja dosegao 93 posto svoga kapaciteta (51 milijarda kubičnih metara 2017. godine). 

Znatna suzdržanost

Protiv planirane izgradnje 1.200 kilometara dugog plinovoda postoji snažan otpor Ukrajine, ali i unutar EU-a, kao i iz Sjedinjenih Država. Poljska i baltičke zemlje kritiziraju ovaj projekt jer strahuju da će Europska unija postati previše ovisna o ruskom plinu. Američki predsjednik Donald Trump iz principa kritizira njemačko-ruski deal, a istovremeno bi u Europu izvozio više zemnog plina (ukapljenog). Ukrajina opet strahuje da će izgradnjom Sjevernog toka 2 izgubiti prihode od tranzita ruskog plina.

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše kako Merkel od Putina zahtijeva da i nakon puštanja u rad plinovoda kroz Baltičko more značajan dio plina treba ići i dalje kopnenim plinovodom preko Ukrajine. Tako bi vlada u Kijevu osigurala svojih oko tri milijarde dolara, koje godišnje ubire od tranzitnih pristojbi. Sama Ukrajina za svoje vlastite potrebe više ne kupuje ruski plin. Nedavno su u Berlinu, uz posredovanje Njemačke i vodstva Europske komisije, održani prvi razgovori Rusije i Ukrajine o ugovoru o tranzitu plina, koji bi trebao 2019. zamijeniti dosadašnji ugovor.

Daljnji planovi

U međuvremenu planovi za Sjeverni tok 2 se nastavljaju. I dok su u njemačkim priobalnim vodama kod Greifswalda već postavljene prve cijevi, građevinski konzorcij u Danskoj je predložio novu rutu, što je potvrdio i sam poduzetnik, a i vlada u Kopenhagenu. Dosadašnji plan je bio da se nova linija postavi paralelno s postojećim plinovodom, što Danci više ne odobravaju.

Plinovod Sjeverni tok (plavo) 9 Sjeverni tok 2 (crveno isprekidano)
Plinovod Sjeverni tok (plavo) i Sjeverni tok 2 (crveno isprekidano)

Plinovod bi tako mogao biti izgrađen sjeverozapadno od otoka Bornholma, priopćio je konzorcij u Švicarskoj. Tako bi išao samo kroz dansku gospodarsku zonu, a ne kroz teritorijalne vode. Danske službe za pitanja energetike su priopćile da su dobile prijedlog nove rute plinovoda i da ga preispituju. Danska je jedina sjeverna zemlja koja još nije odobrila gradnju plinovoda.

Parlament te zemlje je čak stvorio pravnu osnovu da se iz vanjsko-političkih, sigurnosnih i obrambenih razloga može zabraniti polaganje cijevi i kablova za provod električne energije na danskom teritoriju. Do sada su se nadležne službe mogle pozivati samo na sigurnosna pitanja i pitanja zaštite životne sredine.

Nedostaje dansko "da"

Gradnja dodatnih 30-ak kilometara plinovoda bi za konzorcij bila podnošljiva s obzirom na to da bi 1.200 kilometara dug plinovod trebao koštati oko 10 milijardi eura, piše Frankfurter Allgemeine. Tako bi Sjeverni tok 2 pored otoka Bornholma prolazio s njegove sjeverozapadne, a ne s jugoistočne strane, kao što je do sada bilo planirano. Tako bi plinovod bio duži 39 kilometara, ne bi prolazio kroz danske teritorijalne vode i zaobišao bi i danski zakon po kojem danski ministar vanjskih poslova ima pravo zbog nacionalne sigurnosti zabraniti izgradnju.

Konzorcij se nada da će i pored najnovijih dugotrajnih ispitivanja, prva od planirane dvije nove plinovodne cijevi biti izgrađena do kraja 2019. Brodovi za polaganje cijevi na dno Baltičkog mora su u pripravnosti. Tako bi se kapacitet protoka plina povećao za pedeset posto, a kad sve bude gotovo za sto posto, na 110 milijardi kubičnih metara godišnje.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android