1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mesić: Prioriteti reforma pravosuđa i javne uprave

Razgovarala Bettina Burkart28. veljače 2007

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u trodnevnom je posjetu njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernom Porajnju i Vestfaliji. U ekskluzivnom intervjuu za Deutsche Welle govori o njemačko-hrvatskim odnosima i stanju u regiji.

https://p.dw.com/p/9w3e
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. (AP Photo/Atdhe Mulla)Foto: AP

Gospodine predsjedniče, došli ste na tri dana u Njemačku, u pokrajinu Sjeverno Porajnje i Vestfalija – što je cilj ovoga posjeta?

Mesić: „Cilj moje današnje posjete je unaprjeđenje naše suradnje s ovom pokrajinom, a to znači i sa čitavom Njemačkom, suradnje na gospodarskoom planu, na planu obrazovanja i na planu razvoja tehnologije, na razvoju znanosti dakle na razvoju odnosa između naših instituta i znanstvenih organizacija.“

Odnosi između Hrvatske i Njemaćke jako su dobri već od početka neovisnosti, iz dobro poznatih razloga – spomenut ću samo ime Hansa-Dietricha Genschera. Njemačka u prvih šest mjeseci ove godine predsjeda Europskoj uniji. Kakva su Vaša očekivanja od Njemačke?

Mesić: „Pa, Njemačka spada među one zemlje koje su prve prepoznale da se Jugoslavija u onom modelu, koji je bio, nije mogla održati, te da je ta zemlja izgubila integrativne faktore, i da se na temelju ustava, kojeg je Jugoslavija imala iz 1974. godine, treba redefinirati, drugim riječima da republike kao države imaju pravo iskoristiti svoje ustavno pravo na osamostaljenje i da bi mogle između sebe surađivati. Upravo je Njemačka to prepoznala, priznala Hrvatsku, priznala je i druge republike. Na žalost, Srbija, na čijem čelu je bio Slobodan Milošević i njegov režim - mislili su da ratom mogu zaustaviti osamostaljenje drugih republika. To je zaustavilo ove europske procese na čitavom našem prostoru. Ali Milošević je otišao, ratovi su završili, mi trebamo surađivati i na tom putu ponovno imamo pomoć Njemačke.“

Posebno u ovih 6 mjeseci?

Mesić: „U ovih 6 mjeseci imat ćemo naročitu pomoć, jer mi želimo ubrzati naše pregovore. Otvorili smo pregovore s Europskom unijom. Njemačka, kao što sam rekao, u tome svemu nam je pomagala, pomagat će i sada da kvalitetno obavimo poslove. Ali na nama je da utvrdimo standarde, da usvojimo standarde i da ispunimo uvjete koje jedino mi moramo ispuniti, a na zemljama Europske unije je da to prepoznaju.“

Politika Vaše zemlje je već godinama, bez obzira na stranačku pripadnost, usmjerena prema članstvu u Europskoj uniji. I Vi ste uvjereni zagovornik europske integracije, ali potpora stanovništva Vaše zemlje trenutno je prilično slaba. Kako Vi možete svoje pozitivno držanje prenijeti na svoje sugrađane?

Mesić: „Da, točno je, sve relevantne političke snage moje zemlje su opredjeljene za europski put Hrvatske. Ima malo skepse, nešto više kada je u pitanju NATO-savez. A što se tice Europske unije - tu je podrška dosta velika, jer ima jedan dio još neopredjeljenih, ali koji ipak više naginje europskom modelu. Tako da mi nemamo nikakve sumnje hoće li građani prihvatiti to europsko usmjerenje Hrvatske. Ono što je možda opravdavajuće je, da je malo izostala pomoć Hrvatskoj kada je ona bila žrtva agresije i zato onda jedan dio naše javnosti baš nije tako opredijeljen za NATO–savez. Ali u ono vrijeme kad je Hrvatska bila napadnuta, da se onda glasovalo o NATO–savezu, 99 % bi glasovalo za NATO-savez. Međutim, to će se ipak s vremenom sve izbalansirati i naša javnost će podržati i ulazak u NATO-savez i u Europsku uniju.“

Neke važne reforme koje su važne ne samo za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji nego prije svega za razvitak Vaše zemlje, Hrvatska je ostvarila na papiru, ali s dosljednom provedbom u praksi stvari ne izgledaju tako dobro. Kako je moguće ubrzati taj proces?

Mesić: „Da, sigurno je jedno, mi moramo usvojiti standarde, moramo provesti reforme, moramo usvojiti regulativu da bude kompatibilna zemljama Europske unije. To je ono što se u legislativi mora učiniti. Mi to radimo i tu mislim da nema nikakvog prigovora. Međutim, primjena regulative, i Vi ste u pravu, nije takva kakvu bi mi željeli ali to je sada pitanje vremena. Ubrzano se radi na tome da se ono što je usvojeno kao regulativa i prihvati u praksi, u njenom provođenju. Taj proces ide i ja tu nemam nikakve bojazni, kako će se dalje odvijati.“

Jedno od ključnih pitanja koje još uvijek treba riješiti i na koje međunarodna zajednica uvijek iznova upozorava jest povratak i integracija izbjeglica. Čini se da i tu stvari bolje funkcioniraju na papiru nego u stvarnosti. Zašto je to tako?

Mesić: „Vi znate da je Hrvatska bila žrtva jedne brutalne agresije, i iza te agresije ostale su žrtve, ljudske žrtve, ostale su ljudske patnje, ostala je razorena privreda, razorena infrastruktura. Sada kada smo se opredijelili za europski model, moramo otvoriti suradnju s našim susjedima. Želimo da se vrate naši građani koji su također žrtve te Miloševićeve agresije. Jer, samo povratak naših građana, bez obzira kojoj nacionalnosti oni pripadali, je dokaz da smo mi zrela demokracija, da smo mi zrelo društvo. Naš je državni i nacionalni interes da se građani vrate, ali mi ih moramo vraćati u sigurnosti, dakle da im obnovimo kuće - što smo već učinili. Bez obzira o kome se radi Hrvatska je obnovila kuće, ostalo je jos nešto malo ali to je beznačajno. Ono što sada treba učiniti je obnoviti privredu. Zato je važno da dobijemo ulagače, da dobijemo investitore koji će ulagati u taj prostor Hrvatske, koji je bio zahvaćen ratom, da bi ljudi mogli imati zaposlenje, da imaju radno mjesto. I tek onda će taj povratak biti definitivno završen.“

U tom smislu povratnici imaju isti problem kao i Hrvati?

Mesić: „Da, to je apsolutno, i Hrvati koji su se vratili u svoja sela, u svoje gradove, imaju isti problem. Jer taj dio je najviše nastradao, taj dio koji je bio zahvaćen ratom. I mi moramo državnom politikom, poticajnim sredstvima, omogućiti i da naša poduzeća otvaraju svoje pogone na tom prostoru, ali i da motiviramo dolazak stranih investitora, s novom tehnologijom, s novim kapitalom. Tako da osiguramo, ne samo da čovjek ima gdje skloniti glavu, da mu osiguramo stan, nego da mu osiguramo i zaposlenje, da može odgajati svoju djecu, da može školovati svoju djecu, da može kvalitetno živjeti.“

Hrvatska je na putu demokratizacije i približavanja Europskoj uniji već otišla jako daleko. Ali, postoje naravno još mnoga područja na kojima se može ili čak mora napredovati. Što je za vas najvažnija tema na ukupnom društvenom području, koju biste htjeli posebno unaprijediti?

Mesić: „Ono što mi sada moramo učiniti je, završiti reformu pravosuđa, da pred zakonom budu svi jednaki bez obzira o kome se radilo. I drugo, moramo izvršiti reformu javne uprave, tako da taj servis građana funkcionira radi građana a ne radi samog sustava. I te reforme mi sada provodimo, one se već osjećaju, a to je ono što moramo provesti da bi mogli osigurati sve ovo za što se borimo kroz naše zalaganje za ulazak u Europsku uniju.“

Prijeđimo na vanjskopolitičke odnose Hrvatske sa susjednim zemljama u regiji. U odnosima sa Slovenijom, koja je u međuvremenu članica Europske unije, još uvijek ima nekih neriješenih problema koji opterećuju međusobne odnose i koji su nedavno čak doveli do prijetnje da bi Slovenija mogla otežati put Hrvatske u Europsku uniju. Što Hrvatska može učiniti kako bi ti problemi bili konačno riješeni?

Mesić: „Činjenica je da imamo nekoliko neriješenih pitanja kada je u pitanju granična crta sa Slovenijom. Badinterova komisija je utvrdilia da su granice bivših jugoslavenskih republika postale granice novostvorenih država. Tako je i između nas i Slovenije. Međutim, Slovenija ima prigovor na nekoliko kilometara granične crte i mi se tu razilazimo. Naime, pokušavali smo stvari riješiti sporazumno i to nije išlo. Sada je jedino rješenje da stvar postavimo pred međunarodnu sudsku instancu, pred Međunarodni sud pravde u Haagu i da se utvrdi granična crta, da se identificira granična crta. Mislim da je to jedino pravno rješenje. I kada dva susjeda imaju zemlju i graniče jedan s drugim, ne moraju biti u svađi, ali mogu tražiti sud da im utvrdi crtu, da im utvrdi među. Pa ako to mogu građani utvrđivati za svoje granice, za svoje međe, onda i države mogu isto, bez da se svađaju, tražiti međunarodnu sudsku instancu da utvrdi granicu i mislim da će na kraju tako završiti.“

U neposrednom susjedstvu ima još jedna tema koju se prati s napetošću i zabrinutošću: odluka o budućem statusu Kosova. Kako Vi gledate na Ahtisaarijev plan? Mislite li da bi zbog te odluke moglo doći do novih napetosti u regiji?

Mesić: „Pa, ja ne znam sasvim točno Ahtisaarijev plan, ali prema onom što sam iz medija mogao saznati, on ide prema statusu koji bi zadovoljio pokrajinu Kosovo ali morao bi zadovoljiti i Srbiju, jer Srbija mora priznati nove realitete koji su nastali na tome prostoru. Mislim da se ne treba opterećivati poviješću nego da se treba okrenuti budućnosti i zatvoriti tu knjigu. Očito da je politika prema Kosovu bila pogrešna, da je ta pogrešna politika rezultirala današnjim stanjem u kojem se nalazi Kosovo, i ako se priznaju ti realiteti, onda Ahtisaarijev plan može biti prava osnova da se na kraju i taj status utvrdi i da se konačno utvrdi arhitektura našeg prostora u ovom vremenu, da u budućnosti više ne bi bilo problema.“

I u Bosni i Hercegovini su na pomolu promjene. Ali prije nekoliko sati smo čuli da će mandat visokog predstavnika međunarodne zajednice biti produžen za još godinu dana. Kako bi po Vašem mišljenju trebala biti oblikovana budućnost Bosne i Hercegovine kad se njezini entiteti ne mogu dogovoriti ni oko zajedničke reforme policije?

Mesić: „Problem je nešto starijeg datuma. Naime, Daytonski sporazum je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini, ali nije uspostavio državne mehanizme po kojima Bosna i Hercegovina mora funkcionirati kao pravna, moderno uređena zemlja. Entiteti su se počeli vladati kao države, a oni to nisu, niti smiju biti. Zato sada treba pomoći Bosni i Hercegovini da se uspostave centalni državni mehanizmi koji će omogućiti funkcioniranje države, a u isto vrijeme spriječiti svaki pokušaj da se entiteti pretvaraju u države. Jer, Bosna i Hercegovina ne može biti podijeljena, ona ne smije biti podijeljena, a funkcionirati mora. Zato i međunarodni faktor, koji je prisutan u Bosni i Hercergovini, mora pomoći da do takve organizacije Bosne i Hercegovine dođe.“

Kako komentirate presudu Međunarodnog suda pravde po kojoj je Srbija oslobođena predbacivanja da je odgovorna za genocid u Bosni i Hercegovini, ali je istodobno proglašena suodgovornom za genocid u Srebrenici, jer ga nije spriječila?

Mesić: „Pa, ta presuda se očekivala s nestrpljenjem i u Hrvatskoj, i u Bosni i Hercegovini, i u Srbiji, a mogu reći i u Crnoj Gori. Naime, činjenica je da je počinjen zločin, ratni zločin, činjenica je da je najveći dio zločina počinio Miloševićev režim, jer, gledajte, sve ono što su učinili bosanski Srbi, to je plaćao režim Slobodana Miloševića i svakako da je taj režim odgovoran. I sada se postavljalo pitanje je li nastupilo vrijeme da jedna država bude proglašena genocidnom. To bi bilo prvi put u povijesti svijeta. Do sada su proglašavani genocidnim ili pojedinci ili grupe, ali nikada država i nikada narod. Zato je dobro, ipak, da se u toj presudi spominje i odgovornost za Srebrenicu, a to uključuje i odgovornost za druge zločine. Jer, očito da nije bilo snaga u Srbiji, koje su trebale zaustaviti tu neodgovornu, zločinačku politiku Slobodana Miloševića i njegovog režima. Ali, mi se moramo okrenuti budućnosti, moramo se okrenuti suradnji u regiji, a Haški tribunal i domaće pravosuđe mora utvrditi individualnu krivnju onih koji su učinili zločine i onih koji su zapovjedili zločine i onda ćemo imati mir među kolektivitetima.“