1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Miljenik tajnih službi izašao na burzu

Sabrina Kessler
1. listopada 2020

Tvrtka Palantir prodaje tajne, a i sve u vezi s tom tvrtkom je tajnovito. Samo jedno je jasno: tvrtka ne zarađuje novac. Osim toga predbacuje joj se kršenje ljudskih prava. Unatoč tome je uspješno startala na burzi.

https://p.dw.com/p/3jFoe
Foto: Getty Images/AFP/J. Eisele

Ako neka tvrtka nešto skriva, onda bi se ulagači trebali držati dalje od nje. Kod Palantira, zacijelo najzloglasnije softverske tvrtke na svijetu, skrivanje informacija je poslovni model. Ona navodno pomaže vladama i tajnim službama u lovu na teroriste i kriminalce. Zato se dosad tako malo zna o toj tvrtci.

Izlazak tvrtke na burzu mijenja puno stvari. Već unaprijed je Palantir u prospektu za izlazak na burzu morao otkriti ponešto. Od osnutka prije 17 godina tvrtka nikad nije poslovala s profitom, a možda će tako biti i ubuduće, kaže se u prospektu. Unatoč tomu vrijednost tvrtke se procjenjuje na 22 milijarde dolara. Odmah prvog dana na burzi je vladalo veliko zanimanje za dionice te firme, pa je početna cijena od 7,25 dolara na kraju dana porasla na 10 dolara, što znači rast od 38 posto.

Utjecajni klijenti

Među klijentima ove tvrtke su CIA, FBI, NSA ili Marines. Gotovo svaka američka ustanova koristi usluge Palantira. I u Njemačkoj njegove programe koriste za borbu protiv kriminala, primjerice kod hesenske policije. Analize tvrtke iz Silicijske doline koristi 125 klijenata.

Prema medijskim izvještajima Palantir je pomogao u otkrivanju skrovišta Osame bin Ladena. Taj napis tvrtka nikad nije ni potvrdila ni opovrgla. Ali, sigurno je da je tvrtka bitno pridonijela u otkrivanju investicijskog prevaranta Bernieja Madoffa.

Palantir
Iako se o tvrtki vrlo malo zna, ulagači očito vjeruju u njezinu uspješnostFoto: Andrej Sokolow/dpa/picture-alliance

Ali, gdje radi oko 2.400 zaposlenika te tvrtke ili tko točno koristi njezine usluge, dugo je bilo tajna. Ne čudi zato da Palantir prati glas najtajnovitije tvrtke u Silicijskoj dolini. Tko u nju investira ne može znati u što se upušta.

Sve je tajno

„Izlazak na burzu povezan je s velikom nesigurnošću", kaže Nick Einhorn iz tvrtke Renaissance Capital, specijalizirane za analizu tvrtki koje izlaze na burzu. Mistika koja se stvara oko te tvrtke brojnim ulagačima je trn u oku, kaže on.

Tko u budućim izvještajima o profitu bude tražio jasne informacije, ovako ili onako će biti razočaran, jer je menadžment vrlo suzdržan kod informacija, kaže Einhorn. „mislim da će brojni potencijalni ulagači pričekati prije nego uzmu u obzir moguću investiciju.“

I sam način kako Palantir izlazi na burzu kod investitora je sporan. Ova tvrtka se odlučila za takozvani direct listing, a prije nje su to na Wall Streetu učinile samo dvije tvrtke: Spotify i Slack 2018. i 2019. „Nakon toga su dionice dvanaest mjeseci padale“, kaže Einhorn.

Štedljivi izlazak na burzu

Kod direct listinga, za razliku od konvencionalnog izlaska na burzu, ne izdaju se nove dionice poduzeća. Samo vlasnici i rani investitori imaju mogućnost svoje udjele dati na tržište. To štedi troškove i marketing.

I trgovanje se ubrzava jer investitori ne moraju kao inače kupljene dionice držati šest mjeseci. „To je prednost za rane investitore, ali javni investitori na to u pravilu gledaju negativno", kaže Einhorn.

Alex Karp
Alex Karp (na fotografiji) je zajedno s Peterom Thielom osnovao PalantirFoto: Bertrand Guay/AFP/Getty Images

Za osnivače tvrtke Alexa Karpa i Petera Thiela izlazak na burzu je u svakom slučaju unosan. Ako sve prođe dobro, skupit će milijarde za poduzeće koje dosad nije imalo ni jednog centa zarade. Peter Thiel, jedan od najuspješnijih njemačkih investitora, ionako već ima milijarde otkako je osnovao PayPal. Ali, Alex Karp još radi na svom životnom djelu. Prije Palantira nema nekih uspjeha u karijeri. Ovaj 52-godišnji Amerikanac odlično govori njemački, studirao je na Goetheovom sveučilištu u Frankfurtu kod glasovitog njemačkog filozofa  Jürgena Habermasa.

Tajni agenti, poslovni ljudi, privatni klijenti

Nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. Thiel je odlučio stvoriti tvrtku koja će s velikim količinama podataka pomagati u lovu na teroriste. Investicijski odjel CIA-e „In-Q-Tel“ podupro je tu tvrtku u nadi da će jednog dana tu tehnologiju moći koristiti za tajnu službu i vojsku. Prvi angažman Palantira uslijedio je tako za vrijeme ratova u Afganistanu i Iraku.

Danas se tehnika ovog kalifornijskog poduzeća koristi i izvan krugova tajnih službi. Njihove podatke koriste primjerice proizvođač zrakoplova Airbus, kemijsko farmaceutski koncern Merck ili automobilski koncern Fiat Chrysler. Naftni koncern BP koristi analitičke programe Palantira za otkrivanje novih nalazišta nafte i plina. Tako je proizvodnja nafte u Sjevernom moru mogla biti povećana za oko 10 posto.

Da se Palantir sve više okreće privatnim klijentima ima jedan razlog. Tvrtka se želi osloboditi tajnovitih poslova s tajnim službama. Poslovi s privatnicima bi ubuduće trebali donositi više od polovice prihoda. Palantir je u 2019. godini imao promet od 742 milijuna dolara.

CIA
CIA je jedan od klijenata PalantiraFoto: Reuters/L. Downing

Tajnoviti spaljivači novca

Ali, istovremeno je poduzeće izgubilo više od pola milijarde dolara. I zato se sumnja u procjenu vrijednosti tvrtke. U ovoj godini je promet navodno porastao za gotovo trideset posto na oko milijardu dolara. A vrijednost je procijenjena na 22 milijarde.

„Palantir ne može svoje proizvode tako jednostavno skalirati kao klasične softverske tvrtke“, kaže CNBC-ov stručnjak za dionice Jim Cramer, koji poziva na oprez. To poduzeće još uvijek gubi jako puno novca, iako marže idu u pravom smjeru. Da bi uopće dalje mogla funkcionirati tvrtka treba svježi kapital. „Tu načelno ništa nije krivo, samo nemojte previše platiti za tu dionicu!"

Stalno na granici

Kritičare ne brinu samo osnovni podaci. Pozitivnom imidžu tvrtke ne pridonosi ni činjenica da je Palantir 2016. navodno bio umiješan u skandal tvrtke Cambridge Analytica s Facebookom. U prospektu za izlazak na burzu Alex Karp zato naglašava da je od početka odbijao prilike za skupljanje podataka ili njihovu prodaju. A druga tehnološka poduzeća, među njima i neka od najvećih na svijetu, svoj čitav poslovni koncept su na tomu izgradila.

Uvijek iznova se čuje i predbacivanje da Palantir ugrožava ljudska i građanska prava. „Palantir je suodgovoran za nadzor, uhićenja i protjerivanja u našim općinama“, citiraju meksičku aktivisticu Jacintu Gonzalez na web-stranici Marketwatch.

Od 2014. Palantir pomaže američkoj ustanovi za useljavanje i carine ICE te ministarstvu za unutarnju sigurnost u pronalaženju nepoželjnih migranata i izbjeglica koji su ilegalno ušli u zemlju. Da to ide predaleko, smatraju ne samo vanjski kritičari. Osnivač tvrtke Karp navodi da su neki suradnici dali otkaz jer se nisu slagali s takvom suradnjom. Ali, ni ubuduće se Palantir neće odreći suradnje s američkim državnim ustanovama, poručuje Karp.