"Mislim da je sada, pred pocetak jesenjeg parlamentarnog ...

rada, dosao pravi trenutak da vam kazem kako ne namjeravam jos jednom kandidirati za polozaj saveznog predsjednika- tako je u cetvrtak navecer glasila izjava s najvecom politickom tezinom ovog tjedna u Berlinu: njemacki predsjednik Rau nece kandidirati za jos jedan mandat. Sadasnji mu istice u proljece iduce godine i privatni, obiteljski razlozi ga navode da ne kandidira jos jednom, razlozi osobnog, obiteljskog planiranja buducnosti- tako je p Johannes Rau obrazlozio svoju odluku.

Time je okoncao dogotrajne spekulacije ali i jos vise otvorio vrata za veliku utakmicu kandidata koja je vec pocela - iako se novi predsjednik, posredno dakle glasovima clanova obiju parlamentarnih domova, treba birati tek u proljece iduce godine. Rauova odluka su politicari sviju boja u Berlinu primili s postovanjem, hvaleci njegov mandat a sefovi koalicije, Schröder i Fischer i izricito zaleci sto vise nece kandidirati covjek koji je, citat: spajao tamo gdje su drugi dijelili. U istom se smislu izrazio i generalni sekretar SPD-a Scholz:" Vrlo zalimo zbog te odluke- vrlo cijenimo ono sto je Johannes Rau na polozaju predsjednika ali i u cijelom svom politickom vijeku ucinio za nasu zemlju, svoje ljude ljude i nasu stranku."
No, u istom je tonu vijest prokomentirala i sefica konzervativne opozicije, Angela Merkel: " Imam veliki respekt prema toj odluci saveznog predsjednika. Ona unosi jasnocu a dolican nacin na koji je predsjednik svoju odluku objavio je tipican za cijeli njegov mandat..." FDP ce pak, najavio je sef stranke Westerwelle, pred kraj godine odluciti hoce li istaci i vlastitog predsjednickog kandidata. "Znamo da u saveznoj skupstini koja bira predsjednika imamo kljucnu poziciju i prema tome cemo se odnositi vrlo odgovorno." Skupstinu cine zastupnici obaju parlamentarnih domova, pri cemu koalicija ima vecinu u donjem a konzertaivna opozicija u Bundesratu pa ce glasovi Liberala zaista biti vrlo vazni. No za razliku od politicara koji su na vijest reagirali s respektom i suzdrzano, novine u svojim reakcijama podsjecaju da vec i sam Rauov izbor- on je tek drugi socijlademokratski predsjednik u poslijeratnoj povijesti zemlje- nije bio jednostavan te da je konstelacija politickih snaga trenutno takva da njegov ponovni izbor ni u kojem slucaju nije bio siguran.
A u medjuvremenu su, iako vodeci politicari i koalicije i opozicije tvrde kako ce svoje kandidate istaci tek kasnije, u najmanju ruku nakon izbora u Bavarskoj- vec u punom jeku o mogucim novim kandidatskim imenima. U redovima opozicije se spominju mnogi- od same sefice CDU-a Merkel, iako upuceni tvrde da nju zanima prije svega kancelaeska fotelja- do Wolfganga Schäublea. Kancelar Schröder je pak javno pledirao da predsjednicki polozaj zauzme jedna politicarka. Moja je nada da ce mozda jednom uspjeti medju strankama postici toliki stupanj slaganja da se zajednicki za predsjednika istakne neka zena, mozda netko tko nije izricito vezan za jednu stranku- ali kojoj bi se taj polozaj mogao povjeriti." U svakom slucaju, vijest da sadasnji predsjednik nece jos jednom kandidirati je u sjenu bacila mnoge ostale dogadjaje pa na kratko i politiku prema Iraku, odnosno americkim planovima za Bagdad, sto se nametnulo kao glavna tema redovitih francusko njemackih konzultacija, takodjer u cetvrtak, u Dresdenu:

"Iraku treba dati perspektivu za stabilnost i demokraciju- a ona se realno gledajuci moze uspjesno razviti samo ako Ujedinjeni Narodi preuzmu odgovornost za politicki proces, posebno ako se uspije instalirati iracku vladu koja ce za funkcioniranje zemlje biti jednako odgovorna kao i za prakticiranje drzavne vlasti- tako je kancelar Schröder , uz ocito odobravanje svog gosta, francuskog predsjednika Chiraca sazeo onaj dio njihovih razgovora koji se odnosio na iracku politiku. Nova rezolucija Ujedinjenih Naroda, neke vrste washingtonskog prebacivanja odgovornosti za buducnost Iraka na medjunarodnu zajednicu- je naisla na njemacko-francusku skepsu- drugim rijecima, zahtjev za multilateralnim trupama pod americkom komandom u Iraku nije ono sto Schröder i Chirac zamisljaju kada traze vodecu ulogu svjetske organizacije- iako se sto se tice glasanja u Vijecu sigurnosti, gdje je francuska stalni a Njemacka trenutno privremeni clan, obojica nisu unaprijed zeljela vezati: " Sto se tice tog nacrta rezolucije, u obliku koji nam je zasad poznat, tekst cemo naravno detaljno ispitati ali ti novi prijedlozi nam se cini vrlo daleko od onoga sto vidimo kao prvenstveni cilj- naime od predaje vlasti Iracanima- a samo bi pod tim uvjetom logika zauzimanja bila pretvorena u logiku razvoja pod odgovornoscu, pod vodstvom samog irackog naroda."
U istom su se smislu izjasnili i francuski i njemacki ministri vanjskih poslova. Kao sto se i ocekivalo, druga velika tema dresdenskih njemacko-francuskih razgovora je bilo intenziviranje privredne suradnje. Kao inicijativu za dodatno poticanje razvoja u Evropi, dvije drzave u prvom redu zele zajedno ulagati u velike infrastrukturne projekte i u znanstvena istrazivanja. No najvazniji rezultat ovog bilateralnog susreta je bio njegov simbolicni karakter. Na svakom koraku su kancelar i francuski predsjednik, koji su osim politickog imali i opsezni kulturno-turisticki dnevni red,- demonstrirali srdacnost i medjusobno razumjevanje- - u obilasku galerija, pri obligatnom rukovanju s gradjanima pa i nepostivanjem strogog sluzbenog plana posjeta: sasvim izvan protokola, produzili su ga za gotovo sat, otisavsi spontano zajedno- na pivo. Zajednicki odlazak na pice je trenutno mnogo teze zamisliti izmedju kancelara i nekih od njegovih zelenih partnera u vlasti- u svakom slucaju, insideri u Berlinu- pred pocetak ocito vruce politicke jeseni, govore o novim iritacijama- koje nije demantirao ni tako bliski Schröderov suradnik kao sto je sef parlamentarne frakcije vladajuce stranke: "Istina je da je kod Zelenih zadnjih dana bilo tu i tamo glasova koji malo zacudjuju s obzirom na ono sto smo unutar koalicije dogovorili ali je tocno i da smo se navikli jedni na druge, da se medjusobno trebamo-dobro slazemo i zelimo da se uspjesna suradnja nastavi."- tako je sef frakcije SPD-a u Bundestagu, Müntefering u Berlinu regirao na glasove da se izmedju crvenih i zelenih mnoze nesporazumi. Uobicajeno je da se prije pocetka nove parlamentarne godine zastupnici svih frakcija okupljaju na tzv. klauzure- zatvorene sastanke na kojima se dogovara strategija parlamentarnog rada- i borbe- te utvrdjuje raspored tema. Po uvjerenju mnogih, zbog nesmanenjene privredne krize, visoke nezaposlenosti i budzetskog deficita, uzunesuglasice sa sindikatima i stalnu kritiku opozicije- crveno-zelenima predstoji vruca jesen. No zadnjih se dana tome pridruzuju i glasine o nesuglasicama unutar same opozicije. To po svemu sudeci ne vazi za vrh- Svcröder i Fischer se ne samo, kako svjedoce insideri, dobro nadopunjavaju nego su i javno najavili da su spremni kandidirati jos jednom. Ne, kancelar je ogorcen na neke vodece politicare zelenih- ne moze se istodobno biti na vlasti i voditi opoziciona politika, grmio je navodno na klauzuri SPD-a. Upuceni tvrde kako se kancelarovo nezadovoljstvo u prvom redu odnosi na izjave i u vlastitoj stranci kontroverzne zelene sefice Beer, koja se javno pitala zbog cega zapravo Njemacka ne bi sudjelovala u medjunarodnim snagama za Irak. Za razliku od svog partnera u dvostrukom stranackom vrhu, Bütikoffera, koji se neocekivano razvio u cvrstu Fischerovu uzdanicu, gospodja Beer je kao povjerenih zelenih za Bundeswehr vec mnogo puta ranije izazivala kontroverze. sada je na celu stranke samo nuzno i ocito privremeno rjesenje, nakon sto je zbog odbijanja baze da spoji funkciju i mandat, raniji vrlo uspjesan vrh Roth- Kuhn, odlucio zadrzati svoja mjesta u Bundestagu. Svjesna toga, gospodja Beer je vec najavila svoju kandidaturu za Evropski Parlament- ali do tada ce jos ostati na celu stranke. Na klauzuri Zelenih ce odnos unutar koalicije svakako takodjer biti tema- jer kakofonija glasova vladajucih, ne stvara bas pozitivnu sliku vlade u cjelini. Nezadovoljstvo koje dozivljavaju u bazi je vise zastupnika navodno prenijelo i kancelarzu Schröderu, na sto je on na sve u koaliciji apelirao da se umjesto medjusobnim konfrontacijama- jace pozabave opozicijom.
To vise sto unatoc obecanja, konzervativni ne podrzavaju vladine aktualne reformske planove u socijalnoj sferi, trazeci vece redukcije kojke opet socijaldemokratsko-sindikalna biracka klijentela bucno odbija. Konzervativnima je, kao dokaz navodne prevelike liberalnosti socijalne zastite u zemlji sto po njima vodi u zloupotrebe, dobro dosla afera koju je otkrio tko drugi nego populisticki Bild: neki Nijemci socijalnu pomoc od drzave dobijaju cak i na-Floridi.

"Postoji propis, paragraf 119 u zakonu o socijalnoj pomociu kojeg se drzim- dobijam ni manje ni vise nego ono sto mi pripada." tako je covjek ciji je slucaj izazvao najnovije polemike, obrazlozio zasto je bas nuzno da njemacku socijalnu pomoc prima u -Americi. Ona je naravno i odgovarajuce visoka - gotovo tisucu i po Eura- a poput Florida-Rolf, svoje je pravo da socijalnu pomoc dobijaju u inozemstvu je uspjelo izboriti gotovo tisucu Nijemaca. Na dva i po milijuna primalaca socijalne pomoci to je doduse minimalno- ali ide u prilog onih koji tvrde kako je kolicina zloupotreba u tom dijelu javne potrosnje ogromna. U svakom slucaju, tema je dosla i do kabineta- kancelar Schröder je kritizirao uzivanje socijalne pomoci pod palmama a ministarka zdrvastva izjavila da se u praksi radi o tri grupe zakonom utvrdjenih iznimaka: socijalnu pomoc izvan Njemacke mogu dobiti Nijemci koji su u zatvoru, osobe bez prihoda koje moraju boraviti u inozemstvu je odgajaju djecu i oni koji se nalaze u bolnicama ili na lijecenju. Spomenutom Florida-Rolfu je sudski vjestak atestirao depresivnost i opasnost samoubojstva ako bude vracen u Njemacku. No, slucaj je otvorio nacelnu raspravu o socijalnoj pomoci kao instrumentu koji s jedne strane, zbog rastuceg broja primalaca, drzava uz sadasnju ekonomsku krizu sebi jedva moze dopustiti a s druge, koji se ne samo zloupotrebljava nego i koci motivaciju. Mnogi se naime izmedju socijalne pomoci i samo minimalno vece zarade, iz komocije radije odlucuju za nerad.

"Ne samo pod palmama nego i pod borovima ima ljudi koji na racun opceg dobra dobijaju socijalnu pomoc. Treba cijelu stvar malo tocnije pogledati."- trazi generalni sekretar CDU-a Meyer. Do zakljucka sektor subvencioniranja treba bolje pogledati pa i reducirati su medjutim dosli i crveno-zeleni. Na aktualnoj klauzuri SPD-a jedna od najkontroverznijih tema je spajanje pomoci za nezaposlenost i socijalne pomoci- ideja koju posebno kritiziraju sindikati ali od koje minisatr za rad i privredu, Clement ocekuje milijardske ustede. No, protive se i komune koje tvrde da se prebacivanjem dugorocno nezaposlenih u grupu primalaca socijalne pomoci, zapravo na ionako prazne komunalne blagajne prebacuje i odgovornost za trziste rada.Florida Rolf nije mogao ni slutiti kakve ce sve teme njegov slucaj otvoriti. Njima cemo se svakako vracati i dalje a za ovaj tjedan toliko iz Berlina, postovani slusatelji.