1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Snažan znak jedinstva protiv osporavanja holokausta

Lisa Hänel
21. siječnja 2022

Taj dan nije mogao biti simboličniji: 80 godina nakon Wannsee-konferencije UN je usvojio Rezoluciju o holokaustu. Ona se manje okreće prošlosti, a više budućnosti, smatra Lisa Hänel.

https://p.dw.com/p/45sRQ
Foto: picture-alliance/ZUMA Wire/W. Volvoc

Rezolucija UN-a, koja je usvojena u četvrtak (20.1.) u New Yorku, može se svakako smatrati povijesnom. Ujedinjeni narodi su do sada samo jedan jedini put prihvatili rezoluciju koju je inicirao Izrael: 2005. godine, kada je UN dan oslobađanja koncentracijskog logora Auschwitza 27. siječnja proglasio Međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta. Otada se uvijek iznova kritiziralo UN, jer nijedna država članica nije tako često bila predmet osuđujućih rezolucija kao Izrael. Više nego Sirija, Sjeverna Koreja i Iran zajedno.

Tim više čudi da je upravo sada Opća skupština prihvatila jednu rezoluciju koju je Izrael predložio zajedno s Njemačkom – što je također povijesni i simbolični znak – i koja je jasno usmjerena protiv osporavanja i relativiziranja holokausta.

Uskoro više neće biti preživjelih

Odlučujuće je pri tom: pogled rezolucije kao i govornica i govornika u Općoj skupštini nije bio usmjeren samo prema prošlosti, nego prije svega prema sadašnjosti i budućnosti. Jedna od najupečatljivijih rečenica rezolucije glasi: „Ignoriranje povijesnih činjenica tih strašnih događaja povećava rizik od njihovog ponavljanja." To pogađa jezgru problema u digitalno doba u kojem cvjetaju fake news, laži i relativiziranje.

Lisa Hänel
Lisa HänelFoto: Melina Grundmann/DW

Rezolucija je time u skladu sa stvarnošću 21. stoljeća. Sa stvarnošću koja će se u dogledno vrijeme morati snalaziti bez onih koji su preživjeli holokaust. Sa stvarnošću u kojoj se poricanje holokausta na Facebooku širi kao korov i mladi ljudi sve manje znaju o genocidu nad Židovima Europe. U skladu s tim, rezolucija poziva članice UN-a na razvijanje obrazovnih programa te preporučuje definiciju antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA).

I to čudi. IHRA-inu definiciju su uvijek iznova kritizirali predstavnici kulture i umjetnosti s argumentom da ona dopušta malo kritičnosti prema Izraelu. Ali onda je s jednom razvodnjenom definicijom antisemitizma skoro onemogućena borba protiv antisemitizma – posebice onog koji se odnosi na Izrael. Podrška 114 članica UN-a IHRA-i jačat će njezinu definiciju i time i borbu protiv antisemitizma.

Izazovi sadašnjice

Rezolucija stiže u jednom vrlo simboličnom trenutku: na godišnjicu Wannsee-konferencije na kojoj je planiran industrijalizirani genocid nad europskim Židovima. To je snažan znak: 80 godina nakon tog događaja nacije na cijelom svijetu donose odluku da neće samo priznati te zločine i poštovati ubijene, nego i aktivno, unatoč izazovima sadašnjice, spriječiti ponavljanje nečega sličnog.

Jedan od tih aktualnih izazova javio se u raspravi za riječ: kao jedina država međunarodne zajednice Iran je obrazlagao zašto neće podržati inicijativu Izraela i Njemačke. Rezolucija mora i za UN biti poziv da pokaže granice zemljama u vlastitim redovima u kojima postoji od države naređeni antisemitizam.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu