Mladi grad na starom mjestu

Gomila iscrpljenih i iznemoglih vojnika vukla se po staroj cesti «Heerstrasse», kroz močvare i riječne nizine od obale Sjevernog mora prema Bremenu ili – već prema ratnoj sreći – obratno. Na taj su način još u srednjem vijeku mogli pomalo pljačkati i prema prilikama paliti prostore Geestendorf i Wulsdorf, gdje je danas grad Bremerhaven. Što je jednomu raj, drugomu je pakao – zbog toga je i blagostanje ljudi u ovim krajevima ostalo vrlo skučeno, a njihova naselja još zadugo na razini sela.

Stari Šveđani u kratkom posjetu

Najprije su stari Šveđani prepoznali strateški značajan položaj riječnog ušća Geeste u Weser, a poslije i Wesera u Sjeverno more. Tko je polagao pravo na to mjesto, taj je morao imati vrlo debelu kožu. Da bi zaštitili ušća, Skandinavci su tu u Tridesetgodišnjem ratu podigli visoke bedeme, a prkosnu masu kamenja nazvali Carlsburg. No, u toj svojoj utvrdi ne mogaše «ostarjeti», a utvrda je s vremenom propadala.

Posljednji grad prije New Yorka

U 19. stoljeću mnogi su ljudi zbog ekonomske neimaštine i političkih progona bježali u Ameriku. Iseljenici su hrlili u prekomorske luke. Slobodan hanzeatski grad Bremen godine 1827. sagradio je svoju luku na mjestu gdje su se nekad potucali Šveđani, danas zvanu Bremerhaven. Masovni egzodus u Ameriku Bremerhavenu je podario nagli ekonomski uspon. Za mnoge Nijemce, Bremerhaven je tako bio «posljednji grad prije New Yorka».

Nekad najveća ribarska luka Europe

Uz prijevoz putnika, brodogradnja i trgovina zauzimale su sve veću važnost. K tomu treba dodati i ribarenje na otvorenom moru. Bremerhaven je bio najveća luka ribarstva na europskom kontinentu. Polovica njemačkog ulova ribe završavala je na ovome mjestu. No, s vremenom njemačko je ribarstvo na otvorenom moru kolabiralo.

Također, velike su brodove iz transatlantskog putničkog prometa istisnuli avioni. Tako je i brodogradnja naglo pala. Kompletno lučko gospodarstvo našlo se na koljenima. Fijasko, uljepšavan kao «strukturni preokret», još i danas traje. Još je uvijek stupanj nezaposlenosti u Bremerhavenu vrlo visok -gotovo 20 %.

Tko će oronuli brod osposobiti za plovidbu?

Možda je Bremerhaven upravo stoga kao krhka ljepotica. Jedinstvenom geografskom položaju izravno na moru pragmatični projekti oživljavanja pedesetih i šestdesetih godina prošlog stoljeća naravno ne mogu konkurirati. Stoga, stari grad prije svega nade polaže u «unutarnje vrijednosti». Znanstveno istraživanje na pomorskom području sve se više koristi za reklamiranje grada na ušću Wesera.

Usluge, istraživanje i turizam – to su spasonosni otoci za grad šiban oštrim vjetrovima.

Nekad debela lađa Bremerhaven morala je dobrano smršaviti, i umalo je potonula. Ali, polako se zahuktavaju komunalni dizelski motori, a «posljednji grad prije New Yorka» opet je «uhvatio» dobar kurs. Stari brod doduše još pomalo stenje i trese se, no sa promatračnice se već nazire tračak nade na horizontu.